GRAD ŠIBENIK

Prvi sajam luksuznih brodova s posadom

  • Autor: Sanja Rapaić
  • Zadnja izmjena 04.05.2010 11:25
  • Objavljeno 04.05.2010 u 11:25
JEDRILICA

JEDRILICA

Izvor: tportal.hr / Autor: Sanja Rapaić

Nakon svjetskih sajmova čarter brodova s posadom, turskog Gulet showa u Marmarisu (od 9. do 14. svibnja) te sajma čartera MYBA u Genovi (od 3. do 7. svibnja), ovog će se mjeseca u Šibeniku održati prvi sajam brodova s posadom u čarteru u Hrvatskoj. Iako trenutno u Hrvatskoj ima 100-tinjak guleta i luksuznih jahti s posadom, led će probiti 20-ak luksuznih drvenih jedrenjaka, vrijednih gotovo 10 milijuna eura, čiji su vlasnici hrvatske obitelji

1st Croatian Gulet and Crewed Charter Show prvi je europski sajam posvećen guletima, tradicionalnim i luksuznim drvenim jedrenjacima kakvih je u Hrvatskoj trenutno 100-tinjak, no zbog velikog interesa postojećih, ali i budućih vlasnika, kao i stranih investitora, očekuje se da će se njihov broj utrostručiti u iduće tri godine.

Tjedan dana krstarenja na takvim luksuznim ljepotanima, za koje su njihovi vlasnici izdvojili od nekoliko stotina tisuća pa do nekoliko milijuna eura, stoji od 8.000 do čak 20.000 eura. Zbog toga su klijenti u 99 posto slučajeva stranci, vlasnici tvornica, menadžeri, direktori velikih tvrtki, ali Jadranom su na njima dosad krstarili i mnogi plemenitaši, primjerice engleski lordovi sa svojim obiteljima.

Sanja Rapaić

Sanja Rapaić

Izvor: tportal.hr / Autor: Sanja Rapaić

Jedriličarska baza u Zatonu kraj Šibenika

Na prvom sajmu jedrenjaka i jahti s posadom okupit će se profesionalci koji se bave isključivo najmom brodova s posadom te brojni agenti iz raznih zemalja svijeta kojima će u Šibeniku biti predstavljeni tradicionalni drveni jedrenjaci i jahte s posadom u luksuznom izdanju, a sve s ciljem razvijanja turističkog tržišta da bi se lakše dobila bitka protiv krize, zbog koje je broj bukinga ove sezone znatno smanjen.

'Na sajmu očekujemo velik broj vlasnika brodova koji će se, ukoliko nisu u mogućnosti izložiti svoj brod, predstaviti brošurama u izložbenom prostoru. Ove godine će se na sajmu predstaviti brodovi čiji su vlasnici iz Hrvatske, no već od iduće godine očekujemo proširenje na međunarodne gulete i jahte s posadom. Sajam će posjetiti i potencijalni budući vlasnici luksuznih brodova u potrazi za korisnim poslovnim informacijama. Izložbeni prostor sajma namijenjen je i institucijama koje također imaju zaradu od čartera, a posebno od čarter brodova s posadom, namijenjenih krstarenju', pojasnila je za tportal Tamara Topić, dipl.ing. brodogradnje i idejna začetnica sajma te utemeljiteljica Globe Chartera, tvrtke koja je organizirala šibenski sajam, a kao agencija poznata je klijentima iz cijelog svijeta, jer već 10 godina djeluje na području nautičkog turizma, posebno luksuznog turizma vezanog za brodove s posadom u čarteru.

MARINE BEZ INFRASTRUKTURE - CRNI TANK PRAZNI SE U MORE!

Ovo prestižna grana turizma jedna je od rijetkih koja predstavlja Hrvatsku i naš arhipelag kao luksuznu destinaciju. Ta specifična grana čartera kod nas postoji unazad 10 godina i u naglom je razvoju, stoga očekujemo da će se flota u Hrvatskoj za tri godine povećati na oko 300 do 400 luksuznih brodova s posadom u čarteru. No Hrvatskoj je, ističe Tamara Topić, za ovaj oblik turizma potrebna i odgovarajuća infrastruktura u vidu marina te obalne straže koja bi vršila kontrolu nad većim brojem čarter jahti.

Primjerice, u Turskoj ima oko 3.000 takvih brodova, a plove na dionici koja je otprilike poput one od Šibenika do Makarske. Taj velik broj jahti u Turskoj ima svoje tržište koje se sad okreće i prema Hrvatskoj kao novoj zanimljivoj destinaciji.

'Problem je u tome što hrvatske marine nemaju osnovnu infrastrukturu. U Turskoj, primjerice, sve rive i marine na svakom vezu imaju i priključak za pražnjenje crnog tanka, a kazna za pražnjenje otpadnih voda u more je 50.000 eura. Imaju, također, i obalnu stražu koja vozi prave male krstarice te uspijeva na terenu provoditi zakon o zaštiti mora. Zbog toga, i pored 3.000 jahti s posadom, Turska uspijeva u svojim marinama i gradovima imati čisto more. U Hrvatskoj se pak crni tank prazni 'po savjesti' gosta, na 'otvorenom moru'.

Sanja Rapaić

Sanja Rapaić

Izvor: tportal.hr / Autor: Sanja Rapaić

Ako prema zahtjevima gostiju jahta stoji u nekom mjestu nekoliko dana, nije u mogućnosti isprazniti tank te samo zbog pražnjenja mora isploviti na otvoreno more, čime sami sebi ograničavamo mogućnost da se jahta s gostima visoke platežne moći zadrži na jednom mjestu više dana jer u marini nema osnovnu infrastrukturu: opskrba-pražnjenje-gorivo-servis, upozorava Tamara Topić, ističući da je smjer turističkog razvoja u Hrvatskoj fokusiran na masovni turizam, dakle na velike kruzere koji također prazne tank u more, a čiji gosti ne potroše ni kune, zbog čega imamo samo veliko zagađenje mora i nikakvu zaradu. S druge pak strane, gužve koje nastaju u gradovima zbog kruzera tjeraju platežno moćnog gosta da potraži neke druge, mirnije obale.

'Svaka turistička ponuda koja košta više od 1.000 eura po osobi tjedno, znači da je taj gost platio 500 eura za smještaj, hranu i transport, dok ostalih 500 eura plaća za servis. No važnost dobre usluge u Hrvatskoj nije prepoznata kao nešto što gost očekuje ili plaća. Upravo stoga ovaj sajam u Šibeniku promovira brod, ali posebno promovira posadu, jer bez posade, bez dobrog kapetana i vrsnog kuhara, bez ljubaznih i uslužnih konobara i mornara, nema luksuza ni vrhunske ponude', kaže idejna začetnica prvog sajma brodova s posadom u Hrvatskoj.

Vlasnici hrvatskih brodova su obitelji koje odricanjem i radom svih članova nastoje da njihov brod posluje što uspješnije te da ponuda, a posebno usluga na brodu, bude besprijekorna. Biti vlasnik jednog takvog luksuznog broda s posadom traži mnogo odricanja, a nerijetko su tu i veliki hipotekarni krediti, no trud i rad naposljetku uvijek budu prepoznati. Potvrda toga je kada se zadovoljan gost vraća iz sezone u sezonu te preporuči brod i posadu - s kojom je proveo jedan ili dva nezaboravna tjedna na Jadranu - svojim prijateljima i poslovnim suradnicima u inozemstvu.

'Profil gostiju na luksuznim jedrenjacima i jahtama s posadom je uglavnom srednji i viši menadžment, liječnici, odvjetnici, a posebno bankari. Imamo i dosta korporativnih gostiju koji dolaze na team building. Među gostima se često nađu i razne poznate osobe koje na taj način izbjegavaju medijsku pozornost te nalaze privatnost. Ima i glumaca i plemića te ostalih gostiju koji si mogu priuštiti i daleko veći luksuz, ali naprosto vole tradicijski duh krstarenja na drvenom jedrenjaku koji je udoban, a opet je u skladu s prirodom, te se na takvom krstarenju putnici ne osjećaju izolirani od prirode, kao što je to slučaj na velikim i modernim jahtama', kaže Tamara Topić, dodajući da bi se o specifičnim zahtjevima gostiju koji ljetuju na luksuznim jedrenjacima mogla napisati čitava knjiga, no članovi posade dosad su uspješno ispunjavali sve zahtjeve, uz potpunu diskreciju.

MARINE SU PREKO ZIME MRTVE ZBOG ZAKONA

Osim hrvatskih brodara, čarter u Hrvatskoj uredno provode i jahte s posadom pod stranim zastavama, no zbog poteškoća u zakonskoj regulativi, te jahte ne mogu imati bazu, odnosno boraviti u hrvatskim marinama dulje od tri mjeseca.

'Strana posada u Hrvatskoj smije boraviti najdulje tri mjeseca, nakon čega mora napustiti zemlju, čime se znatno osiromašuje budžet naših marina, jer to su dobro plaćeni ljudi koji bi trošili svoja primanja kod nas. Nažalost, zbog postojeće zakonske regulative naše marineprimaju samo brodove bez posade, no bez ljudi nema ni potrošnje, te su zimi hrvatske marine potpuno mrtve. Da je situacija drugačija, dakle da posade borave u marinama, mnogo bi servisa na kopnu moglo živjeti samo od opskrbe jahti na stalnom vezu, jer svaki je dan potrebna opskrba namirnicama za posadu, kupuje se hrana, piće, gorivo i sl. Od brodova s posadom žive i remontna brodogradilišta i proizvođači opreme za brodove, ali i mnoge male obiteljske tvrtke koje se bave transferom malih grupa gostiju luksuznim mini autobusima, taksijem ili taksi-brodovima, što je najrazvijenije na Hvaru', zaključuje Tamara Topić koja je, uz doktorski studij poslovne ekonomije na Međunarodnom studiju menadžmenta u Parizu, odlučila posvetiti svoju poslovnu karijeru upravo istraživanju i razvoju brodova s posadom u Hrvatskoj te razvoju infrastrukture potrebne za održivi razvoj luksuznog čartera u Hrvatskoj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi