Video koji je objavio Index, a u kojem se vidi Verneov robotaksi u kružnom toku kod zagrebačkog aerodroma kako 'oduzima prednost' drugom vozaču, izazvala je puno komentara o tome da robotaksiji još nisu spremni za vožnju zagrebačkim cestama.

O tome se oglasio i prometni stručnjak Željko Marušić te upozorava da snimka zapravo pokazuje potpuno drugu situaciju.

U objavi na Autoportalu, Marušić upozorava kako se na snimci vidi da vozač automobila najprije usporava, a zatim upravo u trenutku u kojem se robotaksi počinje prestrojavati ponovno ubrzava i zatvara mu putanju.

'To nije 'oduzimanje prednosti' robotaksija. Vozač automobila namjerno je stvorio konfliktnu situaciju', ističe Marušić te dodaje da se ovakav događaj vrlo lako može interpretirati kao još jedan dokaz da autonomna vozila 'ne znaju voziti'. 'Međutim takav zaključak nije opravdan', ističe.

Analizirao snimku i postavio zanimljivo pitanje

Analizirao je ti situaciju i zaključio da je stvoren konflikt koji je mogao završiti sudarom, ali i postavio pitanje – zašto je vozač automobila ponovno ubrzao.

'Ako je prethodno usporio zato što je uočio robotaksi i njegovu namjeru prestrojavanja, tada je upravo naknadno ubrzavanje ono što zahtijeva posebnu pozornost. Ne treba od ovoga raditi nikakvu 'obranu robotaksija'. Treba jednostavno utvrditi činjenice', dodaje Marušić i nastavlja da jasno treba ustanoviti tko je napravio pogrešku.

'Ako robotaksi napravi pogrešku, treba je jasno utvrditi. Ali ako drugi sudionik svojim ponašanjem izazove konflikt, onda se mora analizirati i njegova odgovornost. Ne možemo robotaksi proglasiti krivcem samo zato što je robotaksi. Ovo je puno ozbiljnije od prometne situacije u jednom kružnom toku. Snimljeni prometni događaj otvara pitanje koje će razvojem autonomne vožnje postajati sve važnije: kako će se autonomna vozila nositi s ljudima koji se u prometu ponašaju nepredvidljivo, agresivno ili namjerno provociraju?' naglašava Marušić.

Objasnio je da autonomno vozilo mora računati na pogreške drugih sudionika u prometu, što znači da mora reagirati na iznenadne promjene brzine, promjene smjera, nepropisna prestrojavanja i druge opasne postupke.

'Ali postoji granica između predviđanja ljudske pogreške i činjenice da netko svjesno iskorištava sigurnosnu logiku autonomnog vozila', upozorava i dodaje da u takvim slučajevima govorimo 'o ponašanju koje može predstavljati novu vrstu prometnog ugrožavanja'.

Marušić ističe da se ne smije ignorirati pitanje provokacije robotaksija jer bi takvo ponašanje moglo biti iznimno opasno.

'Robotaksi nije pokusni poligon za frustrirane, znatiželjne ili neodgovorne vozače. Ako se dopusti da ljudi svjesno provociraju autonomna vozila, svaki takav događaj može završiti ozbiljnom prometnom nesrećom, a odgovornost će se potom vrlo lako pokušati prebaciti na tehnologiju. To ne smijemo dopustiti', dodao je.

Policija mora reagirati

Marušić naglašava da bi policija trebala reagirati, identificirati vozilo i vozača te analizirati njegovo ponašanje i utvrditi okolnosti događaja.

'Ako se utvrdi da je svojim ponašanjem izazvao opasnu prometnu situaciju, treba odgovarati za to. Ako se utvrdi da je to učinio namjerno, stvar je još ozbiljnija i takvo ponašanje treba najstrože tretirati u okviru važećih propisa. Ne zbog toga što je s druge strane bio robotaksi, nego zbog toga što nitko u prometu nema pravo ugrožavati druge sudionike. Prometna pravila moraju vrijediti jednako za sve. Ne možemo imati jedan standard za autonomna vozila, a drugi za ljude. Robotaksi mora poštovati prometna pravila. Isto mora vrijediti za vozača automobila', kaže Marušić.

Isto je, ističe, i u slučaju da robotaksi pogriješi.

'Robotaksi nije iznad zakona. Ali nije ni ispod njega', dodaje.

Na kraju zaključuje da budućnost autonomnog prometa neće ovisiti samo o tehnologiji, već i o novom odnosu između čovjeka i sustava.

'Autonomni promet može biti siguran samo ako uz razvoj tehnologije razvijamo i odgovornost svih koji s tom tehnologijom dijele prometni prostor', naglašava na kraju Marušić u objavi na Autoportalu.