Svjetski meteorološki dan obilježava se 23. ožujka, u sjećanje na isti dan 1950. godine, kada je na snagu stupila Konvencija o osnivanju Svjetske meteorološke organizacije (SMO)
Tema kojoj je posvećen ovogodišnji dan je 'Klima: putem znanja do djelovanja'
2014. – ekstremne vrućine i poplave
Jedan je od povoda isticanja teme 'Klima: putem znanja do djelovanja' i analiza podataka iz prošle godine, prema kojoj su se potvrdila predviđanja da će 2014. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja, piše u svojem Meteokutku glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.
Globalnu klimu prošle je godine obilježila rekordna površinska temperatura oceana, visoka površinska temperatura iznad kopna te razorne poplave. Pritom se nastavio trend zatopljenja iz proteklih nekoliko desetljeća – čak 14 od 15 najtoplijih godina dogodilo u ovom stoljeću (http://klima.hr/razno/dogadjanja/smd2015izvjesce.pdf).
Rekordna temperatura i ekstremne oborine i poplave kojima smo svjedočili u 2014. u skladu su s onim što očekujemo od sve toplijih klimatskih uvjeta, koji su posljedica porasta koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi, izjavio je Michel Jarraud, glavni tajnik SMO-a.
Tema 'Klima: putem znanja do djelovanja' odabrana je i kako bi se naglasio napredak ostvaren u klimatologiji i klimatskim uslugama, kao što su sezonska predviđanja te da bi se međunarodna zajednica potaknula da ove godine donese važne odluke i poduzme ambiciozne mjere za suočavanje s klimatskom varijabilnošću i promjenama. Vjerojatno najvažniji meteorološki skup na kojem se očekuju odluke važne za svjetsku klimu bit će klimatska konferencija u Parizu (http://www.cop21.gouv.fr/) u prosincu 2015., a jedan od pripremnih sastanaka za tu konferenciju održat će se u listopadu u Dubrovniku.
Prognoza za proljeće 2014.
Tema 'Klima: putem znanja do djelovanja' poklapa se s jačanjem nastojanja SMO-a da unaprijedi klimatske proizvode i usluge kako bi se omogućilo utemeljeno odlučivanje i djelovanje.
Jedan od klimatskih proizvoda je i sezonska prognoza, koju Državni hidrometeorološki zavod redovito objavljuje (http://klima.hr/razno.php?id=priopcenja¶m=pr20022015), a čija se kvaliteta i pouzdanost iz godine u godinu povećava. Prema njoj će proljeće ove godine diljem Hrvatske biti malo toplije od prosjeka, uz uglavnom uobičajenu količinu oborina. Naravno, to ne znači da će svi proljetni dani i tjedni pa ni sva tri mjeseca – ožujak, travanj i svibanj – biti takvi, ali je velika vjerojatnost da će se ta prognoza ostvariti za srednje sezonske vrijednosti.
Koristi od sezonskih prognoza
Sezonske prognoze, ali i ostali klimatski proizvodi i usluge pomažu urbanistima da kreiraju politike i sastave akcijske planove koji će ojačati otpornost gradova na prirodne katastrofe te podupirati ekološki svjesno gospodarstvo.
Organizacijama javnog zdravstva klimatska predviđanja služe da bi na proaktivan način sprečavale posljedice koje bi ekstremne nepogode, poput suša, toplinskih valova i poplava, mogle imati za zdravlje ljudi. Zahvaljujući predviđanjima temperature zraka i količine oborine, poljodjelci mogu donositi bolje odluke vezane za sadnju, žetvu i plasman na tržište.
Tijelima zaduženima za upravljanje vodenim resursima informacije o klimi služe za osiguravanje optimalnih zaliha vode i optimalno upravljanje poplavama, dok energetskom sektoru one služe za odlučivanje o tome kakva energetska postrojenja graditi na konkretnim lokacijama i pritom što je moguće manje onečistiti atmosferu jer, kao što je izjavio Jarraud: 'Moramo se suočiti s našom odgovornošću prema budućim generacijama i poduzeti korake s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova prije nego što nam ponestane vremena', piše Vakula.
