NENORMALNO KAO NORMALNO

Problem s ginekologinjom u Zadru je riješen, ali pobuna pacijenata neće prestati. Zašto?

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 04.02.2020 23:34
  • Objavljeno 04.02.2020 u 23:34
Prosvjed 'Pošto žensko zdravlje' na zadarskom Narodnom trgu

Prosvjed 'Pošto žensko zdravlje' na zadarskom Narodnom trgu

Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin/PIXSELL

Nakon eskalacije problema nedostupnosti zdravstvene zaštite za žene u Zadru, rješenje je ekspresno pronađeno: nova ginekologinja, dr. Ivana Šimunović, počinje s radom u Domu zdravlja u četvrtak, 6. veljače. Primljena je na neodređeno, a u Zadar stiže iz Opće i veteranske bolnice Hrvatski ponos u Kninu, gdje njezin odlazak praktički neće ni osjetiti jer je duže vrijeme bila na porodiljnom dopustu. No ne ide uvijek tako glatko. Dapače - nedostupnost zdravstvene zaštite u Hrvatskoj postala je dio svakodnevice

Ginekolog u Hrvatskoj danas može imati minimalno 4500, a maksimalno 9.000 osiguranika, odredio je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. Prije desetak godina, broj pacijentica po ginekologu bio je limitiran na 7.000.

Da jedna ginekološka ordinacija ne može pružiti nikakvu, a kamoli kvalitetnu zdravstvenu uslugu za 9.000 pacijentica zna i Povjerenstvo za primarnu zdravstvenu zaštitu Hrvatskog liječničkog zbora, koje je preporučilo da broj upisanih žena po ginekološkoj ordinaciji ne prelazi 4200. Upravo toliko pregleda ginekolog može obaviti prema vremenskim normativima u slučaju da svaka žena jednom godišnje dođe na pregled. S tim da su stotine njih trudne, što višestruko povećava broj potrebnih pregleda i otežava pružanje zdravstvene skrbi svima.

No umjesto sustavnog rješenja problema, HZZO je ovih dana - paralelno s medijskim izvješćima o nedostupnosti zdravstvene zaštite za žene - uputio zadarskim ginekolozima, kako oni sami navode, 'usmeno i pismeno upozorenje (prijetnju)' da su dužni upisivati do maksimalnog broja od 9.000 kako se njihovo postupanje ne bi ocijenilo povredom ugovorne obaveze.

'Sada imamo, ne samo otežani rad, već i svakodnevno suočavanje s velikim opravdanim nezadovoljstvom žena praćenog ponekad i otvorenim prijetnjama. Rad u takvim uvjetima je vrlo stresan i rizičan, kako za onaj stručni kada skrbimo o zdravlju trudnice i nerođenog djeteta, ili o životu žena u postupcima ranog otkrivanja i praćenja malignih bolesti, tako i za zdravlje nas ginekologa koji ničim nismo odgovorni za novonastalo stanje, ali smo dostupna meta', navode zadarski ginekolozi u recentnom dopisu Ministarstvu zdravstva, HZZO-u i ostalim relevantnim subjektima, upozoravajući da rade s neispravnim uređajima i da HZZO za dijagnostičko-terapijske postupke ostaje dužan i do 400.000 kuna godišnje po ambulanti.

  • +9
  • +6

Zadar: Prosvjed "Pošto žensko zdravlje" na Narodnom trgu

Izvor: Pixsell / Autor: Dino Stanin/PIXSELL

Iako je za Zadarsku županiju zakonom predviđeno 13 timova primarne zdravstvene zaštite žena, trenutno ih na tom području djeluje upola manje. Zadarski ginekolozi imaju upisanih od 6.500 – 8.900 žena, dok slovenski primarni ginekolozi rade s dva puta većim brojem suradnika u timu i s upola manjim brojem pacijentica.

Prema posljednjem objavljenom zdravstveno-statističkom ljetopisu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) iz 2018. godine, dakle prije aktualne krize, na području Zadarske županije jedan je ginekolog prosječno imao 6.366 pacijentica. Najkritičnije je, međutim, bilo u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje je na jednog ginekologa dolazila čak 8.641 pacijentica. Mnogo bolje nije bilo ni u Zagrebačkoj županiji, sa 8.199 pacijentica po ginekologu. Na nacionalnoj razini, situacija je danas ipak nešto bolja jer je broj ugovorenih ginekologa u međuvremenu skočio s tadašnjih 252 na 280.

  • +4
  • +1

Andrej Plenković i Vili Beroš na Odboru za zdravstvo

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Po Zakonu o zaštiti prava pacijenata, ta zaštita provodi se na načelima humanosti i dostupnosti, s tim da načelo dostupnosti podrazumijeva jednaku mogućnost zaštite prava svih pacijenata na području Hrvatske. Istovremeno, zakon ne predviđa kontrolni mehanizam zaštite prava pacijenata. Odlukom i rješenjem Ustavnog suda iz 2008. ukinut je, naime, zakonski članak koji je predviđao pritužbu kao sredstvo zaštite prava, a pravna praznina koja je tada nastala još uvijek nije popunjena, upozorila je u svom Izvješću za 2018. pučka pravobraniteljica Lora Vidović, konstatirajući da je time mehanizam zaštite prava pacijenata ostao nedorečen, što nameće potrebu za izmjenama i dopunama ZZPP-a.

Iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata poručuju za tportal da su sudski postupci zbog nedostupnosti zdravstvene zaštite 'zasigurno nešto što nas očekuje u budućnosti'. Na upit je li u Hrvatskoj ikada uopće bilo sudskih sporova pokrenutih temeljem nedostupnosti zdravstvene zaštite, odgovaraju da prema njihovim saznanjima takvih slučajeva nije bilo.

Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata

Jasna Karačić, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata

Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

'No evidentno je da neki pacijenti ne mogu doći do liječnika, što predstavlja nedostupnost zdravstvene zaštite, a po tome bi i mogli tražiti sudsku zaštitu u ostvarivanju svojih prava', navodi Jasna Karačić, predsjednica te nevladine i neprofitne organizacije.

Udruga za prava pacijenata često se, kaže, susreće sa žalbama pacijenata koji moraju prijeći veliki put da bi došli do liječnika, jer im on nije dostupan u njihovom mjestu prebivališta.

  • +17
  • +14

Sveučilišna bolnica u Blatu

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic/PIXSELL

'A ako sagledamo i neke procese gdje su pacijenti tražili zdravstvenu zaštitu izvan Republike Hrvatske radi liste čekanja, svakako se pokazuje problem kojeg treba konačno riješiti. Svaki pacijent mora znati što točno treba očekivati, a ne može biti normalno ono što se nametnulo da jest normalno u Hrvatskoj: da se ne može dočekati termin pregleda odnosno kontakt s liječnikom', poručuje Jasna Karačić.

Svaka bolnica svoju 'politiku' vodi

Pravobraniteljica Lora Vidović izvijestila je da nedostupnost zdravstvene zaštite osobito pogađa stanovnike ruralnih područja, kao i da je nedostatak smjernica i dalje problem koji može dovesti do nejednakog postupanja u području zdravstvene zaštite.

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović

Izvor: Pixsell / Autor: Sandra Simunovic/PIXSELL

'Kako proizlazi iz stručnog mišljenja Ministarstva zdravstva vezano uz medijski popraćen slučaj neprimjerenog tretmana žena u hrvatskim klinikama za ginekologiju i opstetriciju, u segmentu zdravstvene zaštite žena nema propisanih smjernica pa se uporaba epiduralnih analgezija i anestezija kod invazivnih dijagnostičko-terapijskih postupaka razlikuje od ustanove do ustanove. Neujednačeno je i vođenje medicinske dokumentacije, što sve ostavlja prostora neprimjerenim i diskriminatornim postupcima', navela je pravobraniteljica, dodajući da nadzor Ministarstva nije rezultirao preciznim i obvezujućim mjerama koje se, radi poboljšanja tretmana žena, moraju provesti u zadanim rokovima, pa se kontinuirano pojavljuju isti problemi.

Dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite dodatno narušava i odlazak liječnika i medicinskih sestara u inozemstvo.

'122 medicinske sestre podnijele su zahtjev HKMS-u za mirovanje članstva radi odlaska u inozemstvo, dok je 1.616 liječnika HLK-u najavilo svoj odlazak iz RH. Ako tome dodamo 4.000 liječnika, koji će u nekoliko idućih godina otići u mirovinu, sve je manje izgleda da će hrvatski zdravstveni sustav imati dovoljno kadra za brigu o zdravlju građana, s potrebnim znanjem, vještinama i kompetencijama', zaključila je pravobraniteljica u Izvješću za 2018. Novo izvješće pravobraniteljice, ono za 2019., s nestrpljenjem se iščekuje.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!