NA 'RUĐERU'

Predsjednica otkrila tko su njezine heroine

08.03.2017 u 18:00

  • +2

Kolinda Grabar-Kitarović posjetila Institut Ruđer Bošković

Izvor: Cropix / Autor: Davor Pongračić / CROPIX

Bionic
Reading

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je u srijedu na Međunarodni dan žena Institut Ruđera Boškovića (IRB), posebice one laboratorije kojima su na čelu žene, te istaknula kako ju raduje što žene čine većinu zaposlenika toga instituta, odnosno više od 60 posto.

Nakon što je obišla nekoliko IRB-ovih laboratorija, među kojima su i laboratoriji dviju istaknutih znanstvenica - Ane Sunčane Smith i Ive Tolić, predsjednica Grabar-Kitarović istaknula je kako ju se dojmio cijeli IRB te je posebice pozdravila 'ambiciju IRB-a da u roku od deset do 20 godina bude među 150 top znanstvenih instituta u svijetu'. 

Uz napomenu kako to neprestance ponavlja, predsjednica je podsjetila da je Hrvatska na europskome začelju po znanstvenim istraživanjima i inovacijama, a posebice kada je riječ o razvijenim zemljama.  Ustvrdila je kako je 'IRB velika i lijepa iznimka u svemu' te izrazila nadu da će IRB-u u ostvarivanju njegova cilja pomoći mjerodavno ministarstvo i država, ali i gospodarstvo.

Uvjerena je da je suradnja IRB-a i gospodarstva ključna jer bez znanosti i znanstvenih istraživanja nema gospodarskog rasta. Predsjednica smatra da Hrvatska mora biti država orijentirana na izvoz proizvoda i usluga i da se njezino gospodarstvo mora temeljiti na znanstvenim istraživanjima. Dodala je da je u mnogim krajevima Hrvatske stopa zaposlenosti relativno visoka, ali su prosječne plaće daleko ispod hrvatskoga prosjeka, a to znači da je riječ o temeljnim djelatnostima gdje je sirovina još skuplja od ljudskog rada.

'Mi pak moramo upravo suprotno težiti prema 'receptu' uspjeha 21. stoljeća, jer zabluda je da konkurentnost znači jeftinu radnu snaga, konkurentne su one države koje znaju i provode znanstvena istraživanja i inovacije, a IRB se upravo savršeno uklapa u takvu strategiju', rekla je. Predsjednica se nada da će vlada i mjerodavno ministarstvo iskoristiti iskustvo IRB-a  i na području konkretne suradnje između znanosti i gospodarstva a u tome, ocijenila je, veliku ulogu imaju i lokalne vlasti.

Grabar-Kitarović: Tolić i Smith su moje heroine

Uz čestitke za Međunarodni dan žena svim ženama, a posebice 'Ruđerovkama', predsjednica je istaknula kako su 'među njima i njezine dvije heroine - Iva Tolić i Ana Sunčana Smith koje su se obje vratile iz inozemstva što pokazuje da Ruđer privlači 'mozgove' natrag u Hrvatsku, dokazuje da je mobilnost jako dobra i da mladi stručnjaci putuju u inozemstvo i tamo se školuju i rade i u domovinu donose iskustva rada u razvijenim sredinama'.

Na novinarsko pitanje smatra li da je u Hrvatskoj dovoljno žena na rukovodećim pozicijama, predsjednica je odgovorila niječno te dodala kako misli da je paritet postignut jedino u pravosuđu, a možda i medicini iako ne i na rukovodećim mjestima. Ali, istaknula je, u politici i privredi na rukovodećim mjestima, u znanosti i na fakultetima još nema dovoljno žena, a i njihov put jest definitivno teži iz niza razloga - predrasuda koje postoje, iako imamo sjajno zakonodavstvo kada je riječ o jednakosti spolova, ono često još nije primijenjeno u praksi pa žene moraju uložiti puno veći napor da bi se dokazale na poslu i da bi se shvatilo da su jednako sposobne i ozbiljne kao muškarci. Dodala je kako, naravno, između muškaraca i žena postoje prirodne razlike, te istaknula kako jednakost ne znači njihovo negiranje, već poštovanje i vrednovanje različitosti.

Razvijati ambicije djevojčica od najranije dobi i mijenjati mentalitet

Predsjednica se složila s novinarskom konstatacijom kako su žene često manje plaćene od muškaraca za isti posao i podsjetila da je to često i suprotno našem zakonodavstvu. Osvrnula se i na niz objektivnih i subjektivnih razloga zbog kojih se žene često ne uspijevaju prekvalificirati i zato smatra kako bismo u Hrvatskoj prije svega trebali razvijati ambicije i poticati djevojčice još od vrtićke i predškolske dobi, a naročito kroz osnovnu i srednju školu, da mogu učiniti sve jednako kvalitetno kao i muškarci. Ustvrdila je kako je IRB upravo savršen primjer toga balansa, a i zbog činjenice da zapravo najveće zvijezde - dobitnice europskih Oskara za znanost na IRB-u su upravo žene.

Predsjednica misli kako bi zakonski trebalo zabraniti neka diskriminatorna ponašanja pri zapošljavanju žena, kao što je pitanje koje poslodavci postavljaju mladim ženama pri zapošljavanju - kada planirate trudnoću i sl., ali je uvjerena kako prije svega treba raditi na promjeni mentaliteta od samih početak i od obitelji i ne učiti djecu kako je nešto za curice, a nešto za dečke. Posvjedočila je kako je osobno imala sreću u svojoj obitelji gdje su njezini roditelji prepoznali njezine ambicije, poštivali ih i bez njih danas ne bih bila tu gdje je, te ocijenila kako je za tu promjenu potrebna volja, ambicija, naporan rad, ali i potpora sredine bez koje se ne može puno postići a tu potporu moramo ostvariti u Hrvatskoj.

Na 'Ruđeru' je zaposleno ukupno 518 znanstvenika i istraživača, što je oko šest posto svih znanstvenika i istraživača u Hrvatskoj. Udio žena u ukupnome broju zaposlenih znanstvenika i istraživača na IRB-u je čak 60 posto. Prema podatcima UNESCO-va Instituta za statistiku udio žena u znanosti na razini Europske unije je 33,1 posto, na razini Republike Hrvatske 48 posto, što znači da je ova stožerna znanstvena institucija premašuje hrvatski, ali i europski prosijeku po broju zaposlenih znanstvenica i istraživačica. Osim toga, od pet prestižnih projekata Europskog istraživačkog vijeća koja su dodijeljena hrvatskim znanstvenicima, čak tri projekta vode žene znanstvenice od kojih su dvije znanstvenice na IRB-u. Riječ je dr. sc. Ivi Tolić i dr. sc. Ani Sunčani Smith koje je predsjednica posjetila i upoznala se s njihovim istraživanjima.

Prvi projekt Europskog istraživačkog vijeća na IRB donijela je 2014.  dr. sc. Ana Sunčana Smith kojoj je dodijeljeno 1,5 milijuna eura za projekt 'Biološke membrane na djelu: Poveznica proteinskih međudjelovanja, stvaranja makrostruktura i aktivnog transporta'. Taj projekt ostvario je i njezinu dugogodišnju želju o povratku u Hrvatsku te joj omogućio početak realizacije snažnoga i međunarodno konkurentnog istraživačkog pothvata na IRB. Njezin znanstveni tim će se sljedećih pet godina baviti istraživanjem membrana u živim stanicama.

U laboratoriju dr. sc. Ive Tolić predsjednica se upoznala s radom na mikroskopu koji je nabavljen u sklopu ERC projekta i vrijedan je nešto više od tri milijuna kuna (450 tisuća eura) i na njemu izvela pokus cijepanja stanica. Zahvaljujući Ivi Tolić u Hrvatsku je 2015. prvi puta stigao i 'ERC Consolidator Grant' koji je Europska komisija namijenila izvrsnim glavnim istraživačima u razdoblju karijere dok još jačaju vlastiti nezavisni istraživački tim ili program. Ivi Tolić dodijeljena su sredstva za projekt 'Nova klasa mikrotubula u diobenom vretenu koji proizvode silu na kinetohore' u iznosu od više od dva milijuna eura na razdoblje od pet godina, a riječ je o istraživačkome projektu diobe stanice.