POLITIČKA AKADEMIJA HNS-A

'Potrebno je jačati prava svih manjina u Hrvatskoj!'

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 06.04.2012 16:00
  • Objavljeno 06.04.2012 u 14:57
hns_akademija-060412

hns_akademija-060412

Izvor: Cropix / Autor: Admir Buljubašić

Hrvatsko društvo treba učiniti što protočnijim za transformaciju, a manjak provedbe liberalne ideje u Hrvatskoj uzrok je mnogih problema s kojima se susrećemo i jedno od ključnih rješenja je jačanje prava svih manjina u Hrvatskoj, poručili su članovi Političke akademije HNS-a u čijoj se organizaciji danas u HND-u održao okrugli stol 'Prava nacionalnih manjina'

Azil, prava i problemi diskriminacije LGBT zajednice, školski i visokoškolski sustav, novi koncept hrvatske međunarodne odgovornosti u izgradnji mira - sve su to teme kojima će se u narednim mjesecima kroz rasprave na okruglim stolovima baviti Politička akademija HNS-a da bi približila liberalne ideje široj javnosti.

'Hrvatsko društvo ima mnoge identitete i rasprave se trebaju usmjeriti u oblikovanje jačanja prava svih onih koji se u Hrvatskoj osjećaju marginalizirano - kao 'drugi' i kao stranci. Naime, od početka oblikovanja ideje monolitnog nacionalnog identiteta u Hrvatskoj se uvijek pojavljuje tema 'drugoga'. Hrvatska se sada nalazi u poziciji iznimno zatvorene i dosta homogene zajednice koja će pred izazovom globalnog 'drugog' sama vjerojatno pronalaziti i konstruirati svoje tzv. 'druge i strance'. Ti 'stranci' će nažalost postajati neka vrsta novih neprijatelja. Stoga je važno da se hrvatsko društvo učini što protočnijim za transformaciju', istaknula je članica Savjeta Akademije i ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić

Zakon o HRT-u bit će gotov za dva tjedna!

Nacrt prijedloga novoga Zakona o HRT-u bit će gotov do sjednice Sabora polovicom travnja, kazala je ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

Prijedlog zakona potom ulazi u raspravu koja obuhvaća druga nadležna ministarstva, da bi zatim prošao kroz javnu raspravu i usklađivanje načela Europske unije, objasnila je ministrica Zlatar.

Stavljajući navedeno u vremenski okvir, kazala je da se kroz travanj i prvu polovicu svibnja kroz javnu raspravu zajednički može doći do prihvatljivih modela.

Hrvatska pati od manjka provedbe liberalnih ideja

'Manjak provedbe liberalne ideje u Hrvatskoj uzrok je mnogih problema s kojima se susrećemo', upozorio je njezin kolega iz Savjeta i profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Siniša Rodin, koji smatra da će 'pristupanje Hrvatske Europskoj uniji doprinijeti liberalizaciji društvenog života u brojnim područjima'.

'Teme vezane uz zaštitu manjina prvenstveno su liberalno-demokratske teme, nacionalne manjine jedina su trajna manjina, a pitanja diskriminacije manjina ona su pitanja o kojima se u Hrvatskoj malo govori', kazao je koordinator Savjeta i politički analitičar Davor Gjenero

Međutim, 'jedna od prednosti Hrvatske je što bi ona svoj manjinski model kao uspješnu priču mogla 'prodavati' Kosovu, BiH i Makedoniji', smatra Antonija Petričušić s katedre za sociologiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U Hrvatskoj, naime, nema razlikovanja 'autohtonih' i 'neautohtonih' manjina, a prava se izvode iz zakonske definicije manjine i ne ograničavaju se na manjine nabrojene u preambuli Ustava, što omogućuje izrazito liberalan odnos prema manjinskim zajednicama, kazao je Gjenero i upozorio: 'Ustav služi tome da bude brana populizmu i da štiti svakoga od nas koji permanentno, u različitim političkim okolnostima, može ostajati u političkoj manjini'.

Dvostruki EU standardi

Petričušić je podsjetila da 'EU nema jedinstvenu politiku prema nacionalnim manjinama' te je upozorila na 'dvostruke standarde u kontekstu kada su institucije EU zažmirile na problem ruskih govorećih manjina u baltičkim zemljama, što je utjecalo na legitimitet Unije, a s druge strane postoji samo djelomičan monitoring pa se tako u Hrvatskoj od strane EU pored Srba i Roma zaboravlja na druge manjine'.

Kakva je budućnost manjinske politike unutar EU, zasad je još teško predvidjeti, ali smatra da postoji nekoliko scenarija, naime, osim reverzibilnosti u zemljama iz vala proširenja 2004. godine, što je spomenuo Gjenero, moguće je 'prelijevanje' (spill over) dobrih praksi iz novih članica poput Hrvatske ili, nažalost, vjerojatnije, status quo, odnosno, da neće doći do značajnijih promjena, pogotovo kad se uzmu u obzir slučajevi Mađarske, Italije i Francuske.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi