Europa se sve teže nosi s problemom droge, pogotovo noviteta na tržištu, što je pokazalo i posljednje izvješće Europske agencije za droge (EUDA). Od lažnih lijekova i sintetičke marihuane, preko 'neviđene' dostupnosti kokaina, do krivotvorenih lijekova protiv bolova koji sadrže smrtonosne sintetičke opioide i nepouzdanih mreža trgovine narkoticima... sve su to europski problemi s drogom i puno su složeniji nego prije. Prema posljednjim podacima, ilegalne droge su najveći problem, a zabrinjava i porast nasilja bandi i opterećenih zdravstvenih sustava.

Koje su glavne prijetnje povezane s drogama danas? Koje tvari izazivaju najveću zabrinutost i kako države odgovaraju na promjenjivu situaciju s drogama u Europi? Ovdje pogledajte danas objavljeno Europsko izvješće o drogama 2025.

Raste broj preminulih od predoziranja

'Danas se suočavamo s brzo promjenjivom situacijom diljem Europe', rekao je za Euronews Alexis Goosdeel, izvršni direktor EUDA-e. Procjenjuje se da je 2023. od predoziranja drogom umrlo 7500 ljudi, u odnosu na njih oko 7100 godinu prije, pokazala je analiza. Većina smrtnih slučajeva od predoziranja bila je uzrokovana opioidima, ali rizici se mijenjaju kako se sve više ljudi okreće sintetičkim drogama i koristi više supstanci. Nije dovoljno samo puko praćenje konzumacije droga, stoga dužnosnici EU-a apeliraju na aktivnije napore u sprječavanju i liječenju ovisnosti, ali i na pojačane napore policije u razbijanju kriminalnih mreža koje trguju narkoticima.

Što najviše brine zdravstvene vlasti

Europsko tržište opioida se mijenja, a uz dugoročne rizike heroina pojavljuju se i druge tvari. Nakon što su talibani preuzeli vlast u Afganistanu 2021. i sljedeće godine zabranili proizvodnju opijuma, europski dužnosnici upozorili su da bi heroin moglo postati teže pronaći, što je potaknulo ljude da se okrenu opasnim derivatima fentanila ili sintetičkim opioidima. Vlasti su 2023. godine tako razbile 14 mjesta za proizvodnju heroina u Europi, uglavnom u Nizozemskoj.

Vrsta sintetičkog opioida, nazvana nitazeni, već uzrokuje probleme u zemljama poput Danske i Nizozemske, gdje su zdravstvene vlasti upozorile da bi ljudi mogli kupovati krivotvorene lijekove protiv bolova koji ih sadrže. Opširnije o ovoj opasnoj drogi tportal je pisao i ranije, što možete pročitati ovdje.

'Već vidimo da ljudi kupuju molekule na internetu, vjerujući da su to lijekovi, a zapravo sadrže druge tvari', rekao je Goosdeel.

Europljani najviše koriste kokain i kanabis

U protekloj godini oko 4,6 milijuna odraslih Europljana koristilo je kokain. Godine 2023. države članice EU-a zaplijenile su ga 419 tona – što je sedma godina zaredom s rekordnim zapljenama. Najveće su zabilježene u Belgiji (123 tone), Španjolskoj (118 tona) i Nizozemskoj (59 tona), ključnim ulaznim točkama za kokain koji se krijumčari u Europu iz drugih dijelova svijeta.

Prošle godine Španjolska je zaplijenila 13 tona kokaina skrivenog u bananama iz Ekvadora – što je najveća zapljena provedena u jednoj operaciji. Izvješće je također pokazalo da konkurentno tržište potiče porast kriminala i nasilja bandi povezanih s tom drogom.

Još jedno zabrinjavajuće upozorenje

Iz europske agencije stiže još jedno zabrinjavajuće upozorenje. Naime očekuje se porast broja ljudi koji traže liječenje od ovisnosti u nadolazećim godinama, s obzirom na to da obično postoji razmak od oko 13 godina između prvog uzimanja kokaina i prvog traženja liječenja.

'Moramo izgraditi kapacitete da bismo bili spremni za liječenje', rekao je Goosdeel, jer trenutno 'nismo spremni'.

U izvješću se također navodi da je oko 8,4 posto odraslih, odnosno 24 milijuna ljudi koristilo kanabis u protekloj godini, što ga čini najčešće korištenom ilegalnom drogom u Europi, navodi se u izvješću. Zapljene kanabisa blago su porasle u 2023., nakon pada u prethodnoj godini, pokazalo je izvješće. To tržište vrijedi najmanje 12,1 milijardu eura, a njime upravljaju organizirane kriminalne skupine koje uzgajaju i prodaju drogu diljem Europe.

Kanabis je možda uobičajen, ali nije bez zdravstvenih rizika jer može uzrokovati ili pogoršati kronične respiratorne probleme i psihotične simptome, pri čemu su dugotrajni i redoviti korisnici izloženi većem riziku. EUDA također upozorava da sintetički kanabinoidi izazivaju sve veću zabrinutost. Ove droge mogu se dodavati jestivim proizvodima ili drugim proizvodima od kanabisa bez znanja ljudi, što povećava rizik od trovanja i drugih zdravstvenih problema. Prošle godine europske zemlje otkrile su 20 novih kanabinoida, što predstavlja više od 40 posto novih tvari identificiranih sustavom ranog upozoravanja EU-a.

U Hrvatskoj u naglom porastu korištenje metamfetamina

Podsjetimo da je nedavno Hrvatski zavod za javno zdravstvo predstavio studiju analize otpadnih voda za prošlu godinu, a provela ju je europska istraživačka skupina SCORE u suradnji s EUDA-om te je obuhvatila 128 gradova iz 26 europskih zemalja EU-a, Turske i Norveške. Praćena je prisutnost šest vrsta droga, a to su MDMA (ecstasy), kokain, amfetamin, metamfetamin, ketamin i kanabis. Ovdje pročitajte opširnije o tome.

Istraživanje se provodi od 2011., a od lani je osim Zagreba uključen Split te je analizom obuhvaćeno više od 68 milijuna ljudi. 'Ovo i druga istraživanja pokazuju da u posljednjih pet do deset godina postoji kontinuiran rast upotrebe stimulansa. Najizraženiji je porast upotrebe kokaina, kojim je europsko tržište bombardirano zadnje desetljeće i nakon kanabisa je druga najčešće konzumirana droga. Europa je postala dominantno tržište za kokain, a primjetno je i njegovo širenje na istok i jugoistok Europe', rekao je tada zamjenik ravnatelja HZJZ-a Željko Petković.

Razina izmjerenih koncentracija urinarnih metabolita kokaina u Zagrebu tijekom tjedna približno je 2,45 puta veća nego u Splitu, a vikendom ta razlika iznosi oko 3,14 puta. Iako je Zagreb 2020. i 2021. godine bio među 20 europskih gradova s najvišim razinama urinarnih metabolita kokaina, više nije na toj listi.