U Sloveniji djeca posljednjih sedam godina svakog petka ujutro u školama i vrtićima hrane se medom, što je ideja pčelara, pa je tajnik Slovenskog pčelarskog saveza Anton Tomec predložio svojim kolegama da takvu inicijativu provedu i u svojim zemljama.

'Od kada doručkuju med, naša djeca više su zainteresirana i za aktivizam u školskim pčelarskim sekcijama. Zato vas pozivam u studenom na konferenciju da vidite 'medeni doručak' u praksi', rekao je Tomec.

Inače, hrvatske pčelare svi su pohvalili. Od njih međusobno do zamjenice ministra poljoprivrede Snježane Španjol i Philipa MacCabea, europskog povjerenika Apimondije, svjetske pčelarske organizacije.

MacCabea je posebno impresionirala organiziranost, stručnost i brojnost hrvatskih pčelara. Ima ih preko 11 tisuća, kao u Irskoj i Sloveniji zajedno, ali uz puno veći broj košnica, 661.000. Godišnje proizvode više od osam tisuća tona meda, dovoljno za Hrvatsku, ali premalo za ogromne potrebe europskog tržišta. Jedini u Europi, uz Slovence, HPS je napravio registar pčelinjaka i pčelinjih ispaša u kojem na kartama vide trenutni položaj košnica, raspored medonosnog bilja i sve podatke o pojedinom pčelaru koji radi na nekom mjestu. Postavili su 21 mjernu vagu na kojima prate medenje bilja i u Savezu rezultate vaganja primaju SMS porukama.

'Može Hrvatska i mnogo više napraviti, barem prema onome što sam vidio na putu od Zagreba do Bjelovara. Šume, livade i polja puna medonosnog bilja, na kojima možete postaviti još tisuće košnica. To treba napraviti, jer je hrvatski med sada pojam kvalitete u cijeloj Europi', rekao je tportalu MacCabe, ujedno predsjednik Irskog pčelarskog saveza koji okuplja nešto manje od tri tisuće članova. Kaže da se brojnost pčelara povećala posljednjih recesijskih godina, jer su ljudi u medu vidjeli priliku za zaradu.

Dr.sc. Arkadiusz Kaplinski, liječnik iz Poljske, specijalist endokrinologije, ginekologije i opstetricije, predavao je o apiterapiji, liječenju određenih zdravstvenih stanja medom i drugim pčelinjim proizvodima. Na primjer, njegova istraživanja pokazala su da je moguće liječiti neplodnost žena, osobito starijih od četrdeset godina.

'Jedino za med i pčelinje proizvode možemo biti sigurni da nemaju nikakve nuspojave. Dokazali smo to i na prevenciji prekomjerne tjelesne težine. Ženama koje u trudnoći imaju problema s prekomjernom težinom, pa im prijeti oboljevanje od dijabetesa, možemo pomoći mješavinom meda i cvjetnog praha. U zadnje tri godine na taj način, apiterapijom u svojoj privatnoj praksi, prevenirali smo dijabetes i metabolične poremećaje oko tri stotine trudnica. Upotrebljavamo bagremov, vrijeskov, poliflorni i medljikovac. Uz ovakvu dijetu, trudnice tijekom jedne trudnoće pojedu od 12 do 15 kilograma meda i šest do 12 kilograma cvjetnog praha', objasnio je Kaplinski.

Nakon brijanja Kaplinski ne koristi ništa drugo nego med umjesto mirisnih vodica. U čaši vode rastopi žlicu meda i namaže obrijano lice. 'Ujedno tako primjenjujem i regeneracijsku terapiju. Mednu otopinu koristim i kao kremu za cijelo lice, protiv bora i za mladolikost', objasnio nam je doktor Kaplinski, koji ne kupuje skupe kreme za lice i tijelo.

'Pogledajte najjfinije kreme, sve u svom sastavu imaju med i pčelinje proizvode zato što i kozmetičarske tvrtke znaju koliko su medni proizvodi blagotvorni. Zato bi ih ljudi trebali više upotrebljavati u izvornom obliku', kaže Kaplinski.

Političari vole govoriti na pčelarskom sajmu, jer su pčelari jedni od rijetkih u hrvatskoj poljoprivredi zadovoljni svojom organizacijom, potporama i položajem na tržištu. Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede, kaže da bi i ostali sektori trebali biti tako usustavljeni kao pčelarstvo.

'Pčelari imaju i sreću što uz osnovni proizvod imaju cijeli niz dodatnih slastica i ljekovitih pripravaka. Med je samo baza, ali uz njega proizvode propolis, cvjetni prah, matičnu mliječ, medne mješavine, voće s medom, a to su gotovi proizvodi s dodanom vrijednosti, što je svakako primjer za cijelu našu poljoprivredu', ustvrdila je Španjol.

Sajam je okupio 131 izlagača iz Hrvatske i Europe, a pčelarsku opremu izlažu proizvođači iz Finske, Grčke, Njemačke, Slovenije, Austrije, Mađarske, Poljske, Srbije i Bosne i Hercegovine. Pored toga organizirano je desetak stručnih i znanstvenih predavanja. Došao je Wolfgang Messner iz Agencije za poljoprivredno tržište pri Vladi Republike Austrije, a i delegacije iz Mađarske, Češke, Poljske, Bugarske, Austrije i Irske. Iz Italije, Slovenije, Hrvatske i Srbije su došli sveučilišni profesori koji su predstavili nove znanstvene spoznaje o pčelama i suvremenim pčelarskim problemima.