OSTAVITE SVAKU NADU

Platili smo 143 milijuna kuna za fantomsku eko struju

Leo Begović

Leo Begović

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Bruno Konjevic

Potrošači električne energije u Hrvatskoj, dakle oko 2 milijuna i 200 tisuća kućanstava i tvrtki, do sada su kroz uplatnice za struju uplatili najmanje 350 milijuna kuna na ime naknade za poticanje proizvodnje energije od sunca, vjetra, vode i biomase, a sav taj novac stoji neiskorišten u blagajni Hrvatskog operatera tržišta energijom (HROTE)

ZAGREB - Novac je namijenjen prvenstveno malim proizvođačima koji električnu energiju žele proizvoditi iz, primjerice, fotonaponskih ili solarnih ćelija postavljenih na krovu svoje kuće, a višak prodavati Hrvatskoj elektroprivredi, piše Jutarnji list.

Iako se naknada u iznosu od 0,89 lipa po kilovatsatu bez PDV-a (1,1 kunu s PDV-om) plaća od 1. srpnja 2007, što je u prosjeku 20 kuna po potrošaču, i od tada se stalno govori o poticanju proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije, svi zainteresirani su u startu prisiljeni odustati. Razlog je razumljiv: za proizvodnju i prodaju struje potrebno je ishoditi čak 32 dozvole, potvrde i rješenja!

Utržili 143, isplatili 26 mil. kn
Hrvatski operator tržišta energije tvrdi da se novac za poticanje prikuplja na posebnom računu Društva i koristi se isključivo za namjenu propisanu navedenom uredbom te su u potpunosti odvojena od redovnog računa društva s kojeg se pokriva poslovanje ostalih djelatnosti (organiziranje tržišta električne energije i organiziranje tržišta plina) i nisu prihod društva. Mjesečno se od naknada prikupi oko 11 milijuna kuna. S obzirom na visinu naknade i obračunatu potrošnju električne energije, u 2008. na ime naknade za poticanje ukupno je obračunato 142,981.911,85 kuna (bez PDV-a), a povlaštenim proizvođačima isplaćeno je 26,185.223,45 kuna.


Dakle, investicija od 50 do 100 tisuća kuna i više prava je sitnica u usporedbi s količinom živaca i vremena koje ćete potrošiti da biste mogli početi HEP-u prodavati višak električne energije.

Potencijalni mali domaći proizvođači odustaju zbog toga već u startu, a HEP istovremeno kupuje skupu struju iz inozemstva. Poznato je da uvozimo 47 posto električne energije, a sunce i vjetar cijenimo jedino kako bi turisti mogli dobiti boju ili jedriti.

U Fondu za zaštitu okoliša, na čijem je čelu Vinko Mladineo, slažu se da je riječ o ogromnoj svoti koja 'negdje stoji neiskorištena'. 'Istina je da tu naknadu plaćaju svi potrošači, oko 20 kuna u prosjeku, i to je sada već velik novac koji bi trebao biti usmjeren prema HEP- u za organizaciju distribucije i otkupa te električne energije.'

Iako svi mi to plaćamo već dvije godine, trenutačno imamo samo jednu fotonaponsku elektranu, u Španskom, dvije vjetrolektarne i nekoliko hidroelektrana i termoelektrana, što je jako malo obzirom na obavezu Hrvatske da do 2020. proizvodi 20 posto električne energije iz obnovljivih izvora. Taj novac stoji u hrvatskom operateru tržišta energije, a što oni s njim rade, nije nam poznato. No, koliko znamo, najveći je problem u neusklađenosti Ministarstva gospodarstva i Ministarstva okoliša - ističu u Fondu za energetsku učinkovitost.

U Ministarstvu zaštite okoliša odmah su se ogradili od problema rekavši da je to u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, Uprave za energetiku, piše Jutarnji list.

Prema EU regulativi, do 2020. moramo iz obnovljivih izvora energije proizvoditi čak 20 posto čiste energije. Dakle, od oko tri i pol posto, koliko danas dobivamo energije iz tih izvora, za 11 godina bismo trebali dobivati gotovo šest puta više. No ako se hitno ne skrati birokratska procedura, ističu u Hrvatskoj stručnoj udruzi za sunčevu energiju (HSUSE), tu regulativu nećemo ispuniti ni za 200 godina.

U Hrvatskoj je do sada instalirano samo pet fotonaponskih sustava za dobivanje i prodaju viška električne energije, od kojih je samo jedan - 'Solarni krov Špansko Zagreb' - ishodio svu dokumentaciju za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača struje i višak energije može prodavati.

'Sve je još uvijek mrtvo slovo na papiru što se tiče priključka malih fotonaponskih sustava na postojeću elektrodistribucijsku mrežu. Institucije preklapaju svoja prava i obveze te traže veliki broj nepotrebnih dokumenata', tvrde u Udruzi za sunčevu energiju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi