Planina Hochvogel, visoka 2592 metra, nalazi se u Allgäuskim Alpama, na granici njemačke Bavarske i austrijskog Tirola. Njezin vrh već desetljećima presijeca velika pukotina koja se postupno širi, a posljednja mjerenja pokazuju zabrinjavajuće ubrzanje pomicanja stijena.

Znanstvenici s Tehničkog sveučilišta u Münchenu (TUM) smatraju da bi se dio planinskog vrha mogao urušiti, pri čemu bi niz padinu krenula golema količina kamenja, piše Euronews.

Pukotina široka šest metara

Prvi zapisi o velikoj pukotini na Hochvogelu potječu još iz 19. stoljeća. Tada je, prema povijesnim opisima, bila široka približno koliko ljudska ramena.

Danas je situacija znatno drukčija. Prema podacima koje je TUM objavio 2024. godine, glavna pukotina dosegnula je širinu od šest metara, proteže se približno 35 metara u duljinu i seže oko 60 metara u dubinu.

Posebnu zabrinutost sada izaziva nova pukotina na jugozapadnom grebenu, koju istraživači nazivaju 'Pukotina 6'.

Upravo na tom području instrumenti bilježe najizraženija pomicanja stijenske mase.

Planina se pomiče nevjerojatnom brzinom

Mjerenja provedena tijekom proljeća pokazala su da se pojedini dijelovi planine pomiču brzinom do pet milimetara tjedno. Za usporedbu, prosječna godišnja pomicanja u Alpama iznose približno 1,8 milimetara.

Takvo ubrzanje jedan je od razloga zbog kojih su znanstvenici pojačali upozorenja.

Stručnjaci procjenjuju da bi se s planine moglo odlomiti između 250.000 i 400.000 kubičnih metara stijena.

To bi predstavljalo višestruko veći odron od onoga zabilježenog u lipnju, kada se s Hochvogela odvojilo oko 2000 kubičnih metara kamenja. Ipak, točan trenutak mogućeg urušavanja zasad nije moguće predvidjeti.

Više od 30 senzora prati svaki pomak

Znanstvenici prate Hochvogel već 12 godina, a od 2018. godine na planini su postavljeni trajni mjerni instrumenti.

Danas se na njezinu vrhu nalazi više od 30 senzora koji bilježe pomicanja stijena s milimetarskom preciznošću. Podaci se automatski šalju istraživačima nekoliko puta na sat, što omogućuje gotovo neprekidan nadzor.

U praćenju promjena koristi se i bespilotna letjelica opremljena laserskim skenerom, kojom se izrađuju detaljni prikazi površine i pukotina.

Početkom listopada skupina istraživača predvođena profesorom Michaelom Krautblatterom s Tehničkog sveučilišta u Münchenu ponovno se popela na planinu kako bi pregledala teren i provjerila mjernu opremu.

Upozorenje može stići samo nekoliko sati prije odrona

Krautblatter, stručnjak za odrone i klizišta, nastoji razviti sustave koji bi omogućili pravodobno zatvaranje opasnih područja.

Slični sustavi ranog upozoravanja trenutačno se koriste na još samo dvjema lokacijama, u klancima Partnach i Höllental.

Prema njegovim riječima, planine često pokazuju znakove neposrednog urušavanja, ali razdoblje između upozorenja i samog događaja može biti vrlo kratko.

Ponekad je riječ o samo nekoliko dana ili sati. Zbog toga znanstvenici pokušavaju što preciznije utvrditi koji obrasci pomicanja stijena najavljuju veće odrone.

Cilj nije trajno zatvaranje planinskih područja, nego razvoj sustava koji će omogućiti njihovo sigurno korištenje sve dok mjerenja ne pokažu povećanu opasnost.

Klimatske promjene dodatno destabiliziraju stijene

Istraživači smatraju da ekstremne vremenske prilike mogu pridonijeti ubrzavanju procesa koji destabiliziraju Hochvogel.

Posebno su važni intenzivna kiša, snažne oluje i otapanje snijega.

'Vidimo jasan utjecaj obilnih oborina, odnosno intenzivnih kiša, grmljavinskih oluja i otapanja snijega', objasnio je Johannes Leinauer iz istraživačkog tima Tehničkog sveučilišta u Münchenu za Deutschlandfunk.

Prema njegovim riječima, klimatske promjene povećavaju učestalost i intenzitet pojedinih ekstremnih vremenskih događaja, što može utjecati na brzinu pomicanja stijena i pojavu odrona.

Zbog opasnosti od urušavanja uspon na Hochvogel s austrijske strane već je neko vrijeme zabranjen. Pristup s njemačke strane zasad je i dalje otvoren.