STANKA ZA DOBRO JUTRO

Pernar: Svaki put ću ići do kraja dok me ne izbace

25.01.2017 u 12:28

  • +9

Treća sjednica Sabora nastavljena raspravom o zaštiti od nasilja u obitelji

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Bionic
Reading

Saborski zastupnici zasjedanje su tradicionalno započeli stankama. O događanjima u petak govorili su i Ivan Pernar i Branko Bačić, no bukvicu je svima očitao predsjednik Sabora Božo Petrov

Bit rasprave u petak bio je jesu li optužbe koje ste vi iz Mosta iznijeli protiv Karamarka bile opravdane, podsjetio je Pernar, dodavši kako je u petak grubo izbačen iz sabornice.

Kazao je kako je Reiner u petak prekidao mnoge zastupnike. 'Nije uloga Reinera da bude svakom loncu poklopac i da komentira i dobacuje', rekao je.

'Nedopustivo je da se Branimiru Bunjcu otima mobitel iz ruke, tim više jer je cenzura po Ustavu zabranjena. Oduzimanjem se htjelo spriječiti da se vidi što se događa u Saboru. Ta snimka je jedino što je moglo spriječiti neviđeno nasilje u Saboru. Nikad se nije na nekom primijenila tolika sila u Saboru kao na meni. Gospodo iz HDZ-a, ako smatrate da je netko od nas u krivu, javite se za raspravu, a ne da sabornica bude prazna', rekao je Pernar.

Najavio je kako će svaki put kad ga Reiner bude prekidao ići do kraja, sve dok ga saborska straža ne izbaci. 'Smatram da nema to pravo da me ometa i da me maltretira u onome što hoću govoriti jer sam ovdje izabran s tim razlogom', kazao je Pernar.

'Ispričavam se svim građanima koji su u petak pratili neprimjerene scene', kazao je na početku svoje rasprave Branko Bačić iz HDZ-a.

'Svjesni smo da postoje određeni kolege koji ne poštuju kolege ni zastupnike. Ne da ne poštuju Poslovnik, nego i grubo vrijeđaju', kazao je Bačić. Nikada se u raspravi o skidanju imuniteta nije ulazilo u meritum stvari, kaže Bačić. No u petak se radilo i to i vrijeđalo se. 'U konkretnom slučaju u kojem je Reiner imao pravo provoditi i čuvati Poslovnik, a i dignitet Sabora, prije mjesec dana smo na isti način onemogućili da se Pernaru skine imunitet jer je oklevetao Damira Ježića', kazao je.

Bukvicu je zastupnicima očitao i predsjednik Sabora Božo Petrov. 'U više navrata sam kao predsjednik Sabora rekao da ću dopustiti određeno vrijeme u kojem se zastupnici mogu upoznati s pravilima Poslovnika. To je vrijeme isteklo i svi su se u tri mjeseca mogli s tim upoznati', kazao je Petrov.

Da, kazao je Petrov, zastupnici imaju dvije minute za repliku i mogu govoriti, ali u Poslovniku jasno stoji i što se radi u slučaju udaljavanja od teme. 'Budemo li se udaljavali od teme cijelo vrijeme, neće biti konstruktivne rasprave. Neću dopustiti da govorite o čemu god hoćete. Ukoliko želite prosvjede i egzibicionizam, u redu, ali tome nije mjesto u Saboru', kazao je Petrov.

'Nije primjereno da nam držite lekcije', kazao mu je, javivši se za povredu Poslovnika, SDP-ov Bojan Glavašević.

Obranio se i Petrov. 'Nisam mislio docirati ili držati propovijedi. Htio sam samo upozoriti sve kako se treba ponašati. Ono u petak je strahovito unazadilo dignitet Sabora', rekao je Petrov.

Lovrinović: Od Slovenije i Srbije potražujemo 4 milijarde eura, s tim možemo kupiti Inu

Potraživanja koja Hrvatska ima prema Sloveniji i Srbiji bila bi dovoljna za otkup MOL-ovog udjela u Ini, kazao je Lovrinović tražeći stanku.

U slučaju Slovenije, obrazložio je, u pitanju je Ljubljanska banka. 'Kada se raspala bivša Jugoslavija i proglašeno je raskidanje svih veza Hrvatske s bivšim republikama, 8. listopada 1991. godine, u glavnoj filijali Ljubljanske banke u Zagrebu bilo je 931 milijun njemačkih maraka, a to su bili depoziti odnosno štednja hrvatskih građana. Što se tu dogodilo? Od toga je država, hrvatska država, od tih 931 milijun njemačkih maraka preuzela kao javni dug dvije trećine, a to znači oko 600 milijuna maraka. Hrvatska država je isplatila to iz državnog proračuna, a to je bila tzv. neprenesena štednja. Dakle ako je Hrvatska ispatila oko 600 milijuna maraka 90-ih godina i ako obračunamo kamate i zatezne kamate, to ispada oko dvije milijarde eura. Prema tome, država Hrvatska potražuje od Republike Slovenije, na temelju toga što je isplatila sama iz svog proračuna u vrijeme rata oko 600 milijuna maraka s redovnim i zateznim kamatama, oko dvije milijarde eura', pojasnio je Lovrinović.

U slučaju Srbije radi se o ulaganjima u hidroelektranu Obrenovac. Hrvatska je uložila tadašnjih 580 milijuna njemačkih maraka, a zauzvrat je trebala dobiti jeftiniju struju. 'Hrvatska nije dobila ni struju ni novce. Zašto ovo sve skupa govorim? Pa da pitam prethodne premijere, a i sadašnjeg premijera - gospodo, zašto ne pitate predsjednika Vučića i Cerara kad će platiti dug? A vidite, Hrvatsku za 10 ili 50 milijuna eura ili dolara svaka šuša može povlačiti po državnim sudovima. Kumulativno Hrvatska potražuje od ove dvije države oko četiri milijarde eura, pa evo, umjesto da oni koji su došli na ideju da se za otkup Ine od MOL-a prodaje HEP, gospodo, primite se posla, naplatite ono što je Hrvatska nekome dala, a nemojte prodavati državnu imovinu', zaključio je Lovrinović.

Ivan Lovrinović iz Promijenimo Hrvatsku tražio je stanku kako bi progovorio o potraživanjima Hrvatske prema Sloveniji i Srbiji, a koja bi, kako kaže, bila dostatna za otkup Ine. Ivan Pernar stanku je zatražio kako bi govorio o načinu vođenja sjednice Željka Reinera, a o događajima u petak želio je govoriti i Branko Bačić. Stanke su zatražili i Miro Bulj i HSU-ov Silvano Hrelja.