Ivan Penava osvrnuo se na konferenciji za novinare, koja se trebala održati nakon sjednice Povjerenstva za utvrđivanje sudbine žrtava zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata, na njezino odgađanje
Na samom početku Penava je potvrdio ono o čemu se nagađalo. Sjednica je u posljednji tren odgođena jer su izgubili kvorum. Kako je rekao, jedan član Povjerenstva otkazao je dolazak u posljednji tren te najavio da će nova sjednica biti sljedeći petak.
Istaknuo je da je na njoj trebalo biti govora o zaključcima koje je Povjerenstvo dužno staviti u izvješće za Vladu Republike Hrvatske o svom radu, a u radnoj verziji bilo je navedeno sedam zaključaka.
'To su teme koje su redovno bile predmetom razgovora na sjednicama Povjerenstva, a tiču se široke lepeze problematike koja dotiče same zločine koje je komunistička vlast počinila neposredno po završetku Drugog svjetskog rata. Tiču se mnogobrojnih likvidacija, a govorimo o desetinama tisuća pobijenih ljudi. Egzaktnu brojku nemamo. Nažalost, svuda oko nas, i na teritoriju Republike Hrvatske, ali i susjednih država, nalaze se doslovno jame, spilje, rudarska okna, koja su zapravo stratišta tolikog broja ljudi, do kojih teškim naporima i mukom dolazimo nakon ovoliko godina. Jednostavno, tom događaju treba dati kontekst. Govorimo o povijesnom kontekstu, ali taj povijesni kontekst, kao i svaki poglavito u ovim razmjerima, neupitno se odražava i na našu sadašnjost i na našu budućnost', rekao je na samom početku Penava.
Dodao je da se u pozadini svega nalazi jasna poruka svim totalitarnim režimima.
'To su komunističke vlasti, odnosno Komunistička partija Jugoslavije, na čelu s Josipom Brozom Titom. Apsolutno sve ovo što činimo ni na koji način ne umanjuje i ne ide za tim da umanji nacizam kao totalitarni režim i njegove zločine i zločince, kao ni fašizam', naglasio je Penava.
Dodao je da cijelo vrijeme rade na tome da rasvijetle istinu. U tom kontekstu, nastavio je, jedan od ključnih prijedloga na stolu je i osnivanje javne ustanove koja će biti zadužena i baviti se isključivo tom problematikom.
'S obzirom na brojnost i kontekst žrtava o kojima govorimo, s obzirom na kontekst da je taj sadržaj bio pomno i vrlo sustavno sakrivan, i to na najgore moguće načine, u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, ipak još uvijek, nažalost, ne možemo svjedočiti ni tome da smo u demokratskoj Hrvatskoj došli do kvalitetnih pomaka. Jesmo, u određenoj mjeri, ali ne do onih kvalitetnih, istinskih, do kojih je trebalo doći', rekao je Penava.
Treba postići društveni konsenzus
Istaknuo je da je drugi prijedlog onaj koji se tiče šireg društvenog konsenzusa - gdje i na koji način pokopati posmrtne ostatke tolikog broja ljudi, a da to bude dostojanstveno i da bude spomen na njih.
'Tako da se tim cjelovitim pristupom osigura da ta žrtva bude stavljena u kontekst koji treba biti. Da ne bude razbijena, fragmentirana na tisuće nekakvih sitnih priča gdje će se zapravo zamagliti kontekst cijelog zločina', istaknuo je te ponovio da je to 'bio smišljen i sustavan čin koji je provodila Komunistička partija, ne samo u Hrvatskoj'.
Osim toga, žele osigurati deklaraciju na razini Europskog parlamenta koja će se, poput one koja je donesena u srpnju 2025., odnositi i na Hrvatsku, a tiče se komunističkih zločina. Ostale točke predviđaju podizanje razine svijesti građana o tim zločinima izlaganjem predmeta koji su pronađeni u masovnim grobnicama.
Spomenuo je i da je razgovarao s predsjednikom slovenske vlade Janezom Janšom oko imenovanja osobe koja bi se bavila ovim pitanjima i surađivala s hrvatskom stranom na istraživanju i iskapanju najmasovnijih grobnica.
'Dakle riječ je o lokaciji Tezno pokraj Maribora. Riječ je o tenkovskom rovu duljine 930 metara i, kako se pretpostavlja, na toj dionici, s obzirom na to da je po dužnom metru registrirano 18 posmrtnih ostataka, riječ je oko 15.000 ubijenih ljudi', otkrio je Penava te dodao kako je još jedan problem masovna grobnica na području BiH. 'Tu se referiram na poznatu lokaciju Husine jame, gdje je, po procjenama, između 1000 i 2000 ljudi likvidirano i bačeno, uglavnom iz Cetinjskog kraja.'
HDZ namjerno opstruirao kvorum?
Na pitanje novinara je li HDZ namjerno opstruirao kvorum, Penava tvrdi da nije bilo miniranja, već se 'jednostavno dogodilo'.
'Na kraju krajeva, evo, nalazimo se ovdje, u Plavom salonu, tu je i gospodin Zvonimir Frka-Petešić, tako da smo apsolutno zajedno u ovoj priči, zajedno držimo većinu, imamo Vladu i preozbiljne su stvari u pitanju', rekao je Penava.
Istaknuo je da je njemu osobno ova tema bitna i da je to jedan od razloga zbog kojih nije ušao ni u izvršnu vlast ni u Vladu ni na neko resorno mjesto, već se u dogovoru s premijerom Plenkovićem prihvatio rješavanja ove teme.
'Apsolutno mi je ljudski nepojmljivo da se svi nekako pravimo da ti ljudi, te kosti, ne postoje oko nas i nastavljamo živjeti iz dana u dan kao da se to ne događa, kao da ne gazimo po njima. Apsolutno mi je to ljudski neprihvatljivo i u tom smislu svaki pokušaj koji će doprinijeti istini, koji će doprinijeti da, kad je već to tako moralo biti, barem mi danas reagiramo kao ljudi i dovedemo stvari na prihvatljivu civilizacijsku razinu. Priča je prevelika, preširoka, ne pripada niti jednom pojedincu, niti jednoj stranci, ona pripada, nažalost, hrvatskom narodu, izraženo kroz jednu veliku traumu', pojasnio je Penava.
Na pitanje je li s HDZ-om dogovoreno osnivanje nove javne ustanove, Penava je ponovio da je ova tema dugo na stolu i da je o tome razgovarao s premijerom, ali da sve mora ići kroz Povjerenstvo.
'Na kraju, na samom Povjerenstvu treba raspraviti teme, ljudi trebaju izložiti svoje stavove, kutove, slaganja, neslaganja, prijedloge, kritike, apsolutno sve. Nakon toga, sukladno pravilniku na temelju kojeg Povjerenstvo i funkcionira, dolazi do izglasavanja točaka i one kao takve idu prema Vladi Republike Hrvatske dalje na obradu, odnosno na postupanje', objasnio je Penava i nastavio: 'Jednako tako, ne mogu biti ni gluh ni slijep na ostale okolnosti, a to je činjenica da imamo Vladu koja je sačinjena od različitih stranaka, da imamo i širu društvenu zajednicu u hrvatskom okviru ili u okviru Republike Hrvatske, koja ima također svoje kutove, i definitivno se ponašamo vrlo odlučno da stvar istjeramo do kraja, ali vrlo odgovorno, tako da ne remetimo, ne provociramo, ne vrijeđamo nikoga, barem ne na način da manipuliramo istinom. Znači, istina prva, ali vodimo brigu i o osjećajima, i to nam je otprilike zadatak.'
Dodao je da su prisutne manipulacije, ali mu je bilo jasno što znači uhvatiti se u koštac s temom koja stoji 'zakopana 80 godina'.
'Jasno je i vama da toliko lud nisam da sam očekivao da će me svi dočekati raširenih ruku i reći: 'Bravo, Ivane, to smo čekali.' Jer da je to bilo tako, to bi bilo riješeno već 1946., a ne 2026. ili 2027. I apsolutno smo svjesni toga', rekao je na kraju Penava.