BURNE REAKCIJE

Pamflet o štetnosti psihijatrije najštetniji je za bolesnike

Vlado Jukić Vrapče

Vlado Jukić Vrapče

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec

Pamflet dr. Roberta Torrea 'Prava istina o psihijatriji', koji je posljednjih dana objavljivan u nastavcima u Jutarnjem listu, pokrenuo je burne pa i ostrašćene reakcije i polemike kako među čitateljima tako i među predstavnicima struke

U nizu svojih tekstova-ispovijesti Torre, psihijatar KBC-a Sestre milosrdnice u Zagrebu, iznosi brojne optužbe na račun kolega i farmaceutske industrije, a vlastitu struku predstavlja kao previše mladu i meku, odnosno nedovoljno egzaktnu da bi se mogla smatrati pravom znanošću pa je čak naziva pseudoznanošću. Ističe da psihijatrija uglavnom nije spremna na preispitivanje svojih uspostavljenih teza i metoda. Optužuje 'pauperizirane' psihijatre iz regije i svijeta da su pokazali zavidan stupanj 'suradljivosti' s proizvođačima lijekova i preko noći se pretvorili u marketinške agente psihofarmaka te da su u posljednja dva desetljeća čak izmislili brojne poremećaje samo kako bi se stvorilo i povećalo tržište za bogate kompanije.

Prema Torreu psihofarmaci - antipsihotici i anksiolitici jedno poremećeno psihičko funkcioniranje prekrivaju drugim, poželjnijim, a antidpresivi nemaju važnijeg psihoaktivnog učinka, izuzev placeba.

Uz upozorenje da navedeni lijekovi često imaju i ozbiljne nuspojave, Torre piše kako stopa mentalnih poremećaja vrtoglavo raste unatoč porastu potrošnje psihofarmaka iz čega bi se, kaže, moglo zaključiti da smo to bolesniji što se više liječimo.

Podijeljene reakcije

Očekivano, u raspravama koje su uslijedile, kako po društvenim mrežama tako i u medijima, neki su se svrstali uz Torrea kojega su doživjeli kao zviždača, hrabrog borca protiv zavjera 'Velike Farme' u stilu britanskog liječnika Bena Goldacrea, autora bestselera 'Bad Pharma' i 'Bad Science'. Neki od njih se u komentarima žale kako su i sami doživjeli da su im liječnici previše olako propisivali psihofarmake čak i kada im nisu bili potrebni.

Internistica dr. Lidija Gajski, koja se posljednjih godina često predstavlja kao borkinja protiv tzv. farmaceutskog lobija, u razgovoru na HTV-u rekla je da podržava kao istinito sve što je rekao dr. Torre, među ostalim i to da smo svjedoci pretjerane medikalizacije društva.

'Psihijatrija se uzima kao primjer dijagnostičkog imperijalizma. Riječ je o tome da ona sve više i više kolonizira različite oblike normalnosti. U klinički kontekst uvodi i prema zdravlju pomiče granice bolesti koje i nisu prave bolesti, već su prolazni, granični i blagi poremećaji, stvara nove kliničke entitete te redefinira određene koncepte kako bi proširila indikaciju za svoje lijekove', rekla je dr. Gajski.

Brojni komentatori s druge strane iznijeli su svoja pozitivna iskustva ili upozorili da se pretjerivanjem i poopćavanjem, radikalnim tvrdnjama bez jakih dokaza, Torre zapravo svrstao na stranu pravih pseudoznanstvenika i alternativaca, u koje ubrajaju i dr. Gajski, kakve autori tipa Goldacrea raskrinkavaju jednako oštro kao i 'Farmu' te da je naštetio ugledu kolega i struke, a time i brojnim bolesnicima koji ionako imaju problema jer su stigmatizirani kao manje vrijedni ili čak kao 'luđaci'.

Torreove su tvrdnje opasne

Na Torreove tekstove posebno su oštro reagirali predstavnici struke, psihijatri. Predsjednik Hrvatskog psihijatrijskog društva, prof. dr. sc. Vlado Jukić za tportal je rekao da tek priprema temeljit i opsežan odgovor na kritike iznesene u pamfletu.

No u posljednjih nekoliko dana, on je već dao nekoliko izjava kako za tportal tako i za druge medije pa i putem otvorenog pisma objavljenog na stranicama društva u kojima je ustvrdio da su Torreove teze, mada manjim dijelom istinite, uglavnom štetne te čak opasne.

'Neistinito je da psihijatrija nije učinkovita, neistinito je da ona odmaže ljudima, neistinito je, zločesto i neproduktivno pozivati ljude da ne liječe svoje psihičke poremećaje, neistinita je teza da su psihofarmaci antipod alkoholu i ilegalnim drogama', izjavio je prof. Jukić na HTV-u, u raspravi s voditeljem i dr. Gajski.

U svojem otvorenom pismu ravnatelj Vrapča postavlja pitanje smiju li se svi psihijatri diskreditirati netočnom tvrdnjom da su postali psihofarmakolozi, odnosno da propisuju lijekove i kada to ne treba.

'Sigurno je vrlo mali broj psihijatara koji samo propisuju lijekove, a još manji onih koji propisuju lijekove kada ne treba; štoviše, praksa je upravo suprotna – danas se psihijatri bore s pacijentima koji hoće samo lijek i nailaze na nerazumijevanje kada taj lijek ne propišu – jer je nepotreban, čak štetan!' piše Jukić.

'Pa zašto onda, i na ovaj način, diskreditirati psihijatre i psihijatriju? Diskreditiran psihijatar jednako je diskreditirana psihijatrija, a onda je diskreditiran (stigmatiziran) i bolesnik koji traži pomoć diskreditiranog liječnika i diskreditirane struke!' piše prof. Jukić.

Za jake tvrdnje potrebni su jaki dokazi

Voditeljica edukacije hrvatskog ogranka Cochrane kolaboracije u Splitu, ugledne svjetske neprofitne i neovisne udruge stručnjaka koja se bavi sustavnim analizama znanstvenih istraživanja, prof. dr. sc. Livija Puljak ističe da bi za ozbiljne tvrdnje kao što je ta da psihijatrija i psihofarmaci uzrokuju bolesti i stvaraju bolesnike umjesto da ih liječe trebalo imati jake dokaze koji bi se temeljili na kvalitetnim medicinskim istraživanjima, a ne na korelacijama brojki kojima nisu jasne uzročno posljedične veze.

'Objektivan dokaz za učinkovitost i sigurnost medicinskih postupaka može se dobiti isključivo kvalitetnim kliničkim studijama u kojima se ispitanici nasumično raspodjeljuju u više skupina, dobivaju različite postupke i onda se na kraju usporede ishodi dviju skupina ispitanika. Dok kliničke studije mogu biti pristrane zbog niza razloga, osobito zbog financiranja farmaceutske industrije, Cochrane kolaboracija se diči svojom nepristranošću, između ostalog i zbog toga što ne prima nikakva sredstva koja bi mogla biti opisana kao sukob interesa', objasnila je za tportal dr. Puljak.

Što o antidepresivima kažu rezultati Cochranea?

Puljak kaže da u znanstvenoj literaturi danas još uvijek postoje određene dvojbe o tome koliko su stvarno učinkoviti antidepresivi, koji su lijekovi bolji, a koji lošiji te, što je najvažnije, kome mogu pomoći.

'Ako se pogledaju Cochraneovi sustavni pregledi, kao najbolji raspoloživi dokazi o učinkovitosti antidepresiva, onda se može naći mnogo takvih zbirnih analiza koje pokazuju da je određeni antidepresiv bolji od placeba', kaže profesorica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu.

Međutim, kaže, potrebno je da farmaceutska industrija postane otvorenija u predstavljanju rezultata svojih istraživanja te da jednako objavljuje i one s negativnim kao i one s pozitivnim rezultatima kako bi se mogli jasno vidjeti i međusobno uspoređivati učinci različitih lijekova.

'Kad se pogledaju objektivni dokazi, može se zaključiti da puno toga još ne znamo i da su nam potrebna nova i bolja istraživanja. To ne znači da antidepresivi ne djeluju ili da ne postoji jedan antidepresiv koji je bolji od drugih, nego da su to još uvijek otvorena pitanja', objasnila je prof. Puljak.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!