Strategije prostornog razvoja Hrvatske usmjeravat će prostorni razvoj cjelokupnog teritorija države do 2030., a riječ je o prvom takvom dokumentu strateške razine nakon 18 godina budući je trenutno važeća Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske usvojena još 1997., istaknula je u ponedjeljak u Splitu ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš prilikom predstavljanja nacrta prijedloga tog dokumenta
Predstavljanje u Splitu prva je javna prezentacija nacrta prijedloga strategije prostornog razvoja Hrvatske koje će resorno ministarstvo u sklopu javnog savjetovanja, koje će trajati od 15. lipnja do 14. srpnja, održati i u Rijeci, Zagrebu i Osijeku.
Nacrt prijedloga strategije odredio je najveće izazove za daljnji prostorni razvoj Hrvatske i predložio potencijalna rješenja. U najveće izazove spadaju negativna demografska kretanja, neuravnotežen razvoj urbanih i ruralnih sredina te sve češće dramatične posljedice klimatskih promjena.
Hrvatska je, napomenula je Mrak Taritaš, izgrađena oko 6,5 posto, u što je uključena i prometna i ostala infrastruktura izvan naselja. Dokument posebno ističe potrebu razumnog korištenja prostora i stavlja naglasak na bolju iskorištenost već korištenih prostora, a izbjegavanje širenja građevinskih područja.
Prvo predstavljanje nacrta prijedloga strategije prostornog razvoja Hrvatske održano je u nikada dovršenom Domu mladih, a ministrica Mrak Taritaš je izjavila da nije slučajno što su u Splitu odabrali baš tu lokaciju.
'Namjerno smo odabrali ovu lokaciju jer simbolizira ono što je nama problem u prostoru. U neko doba gospodarskog razvitka gradili su se 'veliki' kvadrati u koje su bili uloženi ogromni novci, a oni su ostali zapušteni', upozorila je.
'Nova strategija ima način kako se vratiti preskočenim i napuštenim dijelovima gradova, ali i industrije. Strategija govori i o tome da treba razvijati gradove srednje veličine', kazala je ministrica napomenuvši kako će javna rasprava trajati mjesec dana.
Upitana da komentira nedovršeni Dom mladih i Spaladium arenu ministrica je rekla da neki objekti nastaju u određenim vremenima kao simbol snage ili nečega što se želi napraviti, no bez prave analize što napraviti s takvim objektom u tom trenutku ili nakon toga.
'Zaista svako vrijeme ima takve objekte. Strategija govori o tome da se gradovi trebaju baviti svojim razvojem, da ga trebaju poticati i način na koji gradovi trebaju planirati. Nikada država ne može riješiti sve. Uvijek je to dobra suradnja gradova i država. Ne treba misliti za trenutak da netko sebi ostavi spomenik nego što će to značiti u budućnosti. Jedan ovakav objekt je uvijek teret poreznih obveznika. Onda je puno bolje da se koristi nego da zjapi prazan. To najviše košta', odgovorila je ministrica.
