Naime Sjedinjene Države zatražile su od Irana da na 20 godina zamrzne obogaćivanje uranija tijekom pregovora održanih proteklog vikenda u Islamabadu, doznaje se iz diplomatskih izvora, prenosi Axios. Teheran je na to odgovorio prijedlogom znatno kraćeg, 'jednoznamenkastog' razdoblja – kraćeg od deset godina.

Razlike oko nuklearnog programa pokazale su se kao glavna prepreka postizanju sporazuma, osobito pitanje hoće li Iran u potpunosti odustati od obogaćivanja uranija i ukloniti postojeće zalihe.

Posrednici iz Pakistana, Egipta i Turske pokušavaju približiti stavove SAD-a i Irana te postići dogovor prije isteka primirja 21. travnja.

Američki predsjednik Donald Trump u međuvremenu je najavio blokadu Irana da bi pojačao pritisak u pregovorima. Jedan od američkih dužnosnika izjavio je da 'kontakti između SAD-a i Irana i dalje traju te da postoji napredak prema postizanju sporazuma'.

Što se nudilo za stolom

Zahtjev Washingtona za moratorijem bio je ključna točka pregovora. 'Sjedinjene Države predložile su najmanje 20 godina, uz niz dodatnih ograničenja', rekao je izvor upoznat s razgovorima. SAD je također zatražio uklanjanje svih zaliha visoko obogaćenog uranija, a Iran je ponudio kompromis: 'kontroliran proces razrjeđivanja' postojećih zaliha.

Iako dogovor nije postignut, iranska strana vjerovala je da je blizu početnog sporazuma do nedjelje ujutro. No iznenadila ih je konferencija američkog potpredsjednika J.D.-ja Vancea, a on nije sugerirao da je dogovor blizu, okrivio je Iran za to i objavio odlazak američke delegacije.

'Iranci su bili bijesni zbog te konferencije', rekao je izvor.

Reakcije i nastavak pregovora

Iranski zastupnik Mahmoud Nabavian izjavio je da su američki zahtjevi o nuklearnom programu razlog neuspjeha pregovora.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da mu je Vance poručio kako je ključni problem uklanjanje svih zaliha obogaćenog materijala i zabrana obogaćivanja 'u nadolazećim godinama, pa i desetljećima'. Pakistanski premijer Šahbaz Šarif potvrdio je da posrednici rade na rješavanju preostalih razlika.

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je za Anadolu Agency: 'Početne pozicije uvijek su maksimalističke. Kasnije strane pokušavaju pronaći zajednički jezik. Koliko vidim, obje strane iskreno žele primirje.'

Dodao je da bi se moglo razmotriti produljenje primirja za 45 do 60 dana kako bi se pregovori nastavili. 'Ako nuklearno pitanje postane situacija 'sve ili ništa', posebno oko obogaćivanja, mogli bismo naići na ozbiljnu prepreku', upozorio je.