Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha, već više od četrdeset godina živi u egzilu.

No kako se posljednjih tjedana prosvjedi razlijevaju ulicama više od stotinu iranskih gradova, a režim pojačava represiju i blokira internet, Pahlavijevo ime ponovno se čuje na ulici. Mnogi prosvjednici skandiraju da opet žele šaha, a čak i njegovi protivnici priznaju da bi upravo on mogao imati profil potreban za vođenje prijelaza nakon pada ajatolaha Alija Hameneija, piše Politico.

Povratak Irana na Zapad, tvrde analitičari, dramatično bi promijenio geopolitičku sliku – od Gaze i Jemena do rata u Ukrajini i globalnog tržišta nafte.

Tijekom triju razgovora s Politicom u proteklih godinu dana, Pahlavi je opisao kako bi Hamenei mogao biti svrgnut te iznio korake za okončanje pet desetljeća duge vjerske diktature i prijelaz prema sekularnoj demokraciji. Iako ni on ni njegov tim ne mogu garantirati da će trenutni val prosvjeda srušiti režim, Pahlavi vjeruje da je Iran bliže prekretnici više nego u prošlosti.

Narodni ustanak

Pahlavi smatra da promjena mora doći iznutra. U razgovoru iz veljače poručio je da od Zapada ne traži intervenciju, već potporu Irancima koji već riskiraju živote na ulicama. 'Ljudi su već na ulicama bez ikakve pomoći. Ekonomska situacija došla je do točke da si više ne mogu priuštiti ni kilogram krumpira, a kamoli meso', rekao je. 'Trebamo sve više održivih prosvjeda.'

Rastući troškovi života i urušena ekonomija ovih dana potaknuli su najveće prosvjede u više godina. Unatoč brutalnim obračunima sigurnosnih snaga i blokadi komunikacija, tisuće izlaze na ulice.

Pahlavi je pozvao međunarodne aktere da financijski podupru radnike spremne na štrajk te zatražio slanje dodatnih terminala Starlinka da bi se zaobišle blokade interneta. Prilikom posljednjih gašenja interneta upravo je Starlink omogućio da prosvjedni pokret ostane povezan.

Dok su se nemiri širili, Pahlavi je pojačao komunikaciju na društvenim mrežama, pozivajući ljude da ranije izađu na ulice i duže zadrže ključne gradske točke. Snimke iz Irana pokazuju sve češće pojavljivanje predrevolucionarne zastave s lavom i suncem te skandiranje 'Džavid šah' (vječni ili živio šah).

No režim uzvraća brutalnom silom. Iranska organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Norveškoj navodi 648 ubijenih i više od 10.000 uhićenih.

Obećanje za prebjege

Pahlavi godinama proučava revolucije i često se poziva na primjer raspada Sovjetskog Saveza. Ključ uspjeha, kaže, je 'maksimalan broj prebjega' unutar elita, vojske i sigurnosnog aparata. 'Ne mislim da će ikada biti uspješnog pokreta građanskog neposluha bez prešutne suradnje ili izostanka intervencije vojske', rekao je.

Najmoćniji stup režima, Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC), posebno je važan. Pahlavi tvrdi da vrh IRGC-a i dalje ostaje lojalan Hameneiju, ali napominje da brojni operativci teško žive: 'Ne mogu platiti stanarinu i moraju raditi drugi posao. Njihova djeca su na ulicama, a oni su ti koji moraju pucati u njih. Koliko je to održivo?'

Onima koji prebjegnu obećava amnestiju, uvjeren da će za stabilnost nakon sloma režima trebati zadržati velik dio državnog aparata kako se ne bi ponovio kaos kakav je uslijedio nakon američke invazije na Irak 2003. godine.

U lipnju je pokrenuo sigurni portal za registraciju prebjega i do ljeta, tvrdi, u sustav se prijavilo oko 50.000 ljudi. Njegov tim sada govori o 'desecima tisuća' registriranih, iako se brojke ne mogu neovisno provjeriti.

Promjena režima i uloga Zapada

Pahlavi inzistira na tome da SAD ili Izrael ne bi trebali izravno intervenirati u uklanjanju Hameneija; režim, kaže, mora puknuti iznutra, a narod ga dokrajčiti.

Istodobno kritizira europske vlade zbog nevoljkosti da jasno osude iranske klerike, nazivajući njihovu diplomaciju 'smirivanjem'. Posebno zamjera to što su Pariz, Berlin i London godinama inzistirali na oživljavanju nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

Američki predsjednik Donald Trump, koji je napustio taj sporazum u prvom mandatu, prošle godine naredio je napade na iranska nuklearna postrojenja u sklopu 12-dnevnog rata Izraela i Irana. Analitičari i Pahlavijev tim tvrde da su time vrh režima i njegov sigurnosni aparat značajno oslabljeni.

Pahlavi stalno kontaktira s Trumpom

Pahlavi je u stalnom kontaktu s članovima Trumpove administracije te se više puta sastao s državnim tajnikom Marcom Rubijem, za kojeg kaže da je 'najpronicljiviji i najrazumljiviji' američki dužnosnik po pitanju Irana od 1979. godine.

Trump je posljednjih dana pojačao prijetnje mogućom intervencijom. Pahlavi ga je pozvao da djeluje, poručivši na X-u: 'Gospodine predsjedniče, vaše riječi solidarnosti dale su Irancima snagu da se bore za slobodu. Pomozite im da se oslobode i učine Iran ponovno velikim!'

U lipnju je Pahlavi objavio da je spreman preuzeti vođenje tranzicije nakon pada Hameneija. 'Nakon što se režim sruši, moramo što prije imati prijelaznu vladu', rekao je. Zalaže se za ustavnu konferenciju u kojoj bi različiti iranski akteri predložili novi politički model, o kojem bi se odlučivalo na referendumu. Dan poslije referenduma, kaže, 'završila bi moja životna misija'.

Na pitanje želi li obnoviti monarhiju, odgovara: 'Demokratske opcije trebaju biti na stolu. Neću ja biti taj koji će odlučivati o tome. Moja je uloga osigurati da se nijedan glas ne izostavi.' Ipak, ne odbacuje mogućnost da se ipak uspostavi ustavna monarhija, uz izabranu vladu.

Tri ključna načela

Tri su mu načela neupitna: teritorijalni integritet Irana, sekularna demokracija i poštovanje ljudskih prava. To uključuje i jednaka prava bez obzira na vjersku ili seksualnu orijentaciju.

No stručnjaci upozoravaju da je režim, iako oslabljen, i dalje sposoban ugušiti prosvjede. Mnogi oporbeni lideri su u zatvoru, a dijaspora je duboko podijeljena. Sanam Vakil iz londonskog Chatham Housea kaže da Iranu treba više od 'oživljavanja propale monarhije' te da nije jasno koliku Pahlavi zaista ima podršku u zemlji.

Ipak, priznaje i jednu prednost: 'Pahlavi ima poznato ime, a nema druge jasne osobe kojoj se ljudi mogu obratiti. Spremni su slušati njegove pozive da izađu na ulice.'