Hrvatska se nalazi među zemljama s najnižim troškovima otpuštanja, a s njom u društvu su još i Slovačka, Češka, Švicarska i Latvija, što bi trebalo pridonijeti njihovoj konkurentnosti. Pokazalo je to istraživanje konzultantske kuće Deloitte provedeno u suradnji s belgijskim odvjetničkim društvom Laga, a čije rezultate prenosi Novi list
Istraživanjem su obuhvaćene 23 zemlje, a pokazalo je kako su troškovi otkazivanja radnog odnosa u zapadnoj Europi u pravilu minimalno dvostruko viši od troškova u zemljama srednje Europe. Među njima je i Hrvatska, pa su rezultati tog istraživanja demantirali domaći poslovni svijet koji godinama ponavlja kako su troškovi otpuštanja radnika kod nas previsoki te da je potrebno liberalizirati odredbe Zakona o radu.
Najveći su troškovi otpuštanja, među zemljama srednje Europe, u Bugarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Mađarskoj, a upravo se domaći kritičari 'krutog' Zakona o radu na njihovu 'fleksibilnost' i pozivaju.
U svim zemljama uključenim u istraživanje promatrao se, kako navodi Novi list, trošak redovitog i izvanrednog otkaza ugovora o radu. Razlozi za redovito otpuštanje pritom se razlikuju, pa mogu biti poslovne prirode, povezani sa sposobnostima radnika ili je riječ o otkazu uslijed skrivljenog ponašanja radnika.
Kad je izvanredni otkaz u pitanju, ključna su stvar teške povrede obaveza iz radnog odnosa. U Hrvatskoj, kao i drugim zemljama, u slučaju izvanrednog otkaza radnik nema pravo na otkazni rok.
Novi list podsjeća i kako je u slučaju redovitog otpuštanja otkazni rok određen ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili zakonom, pri čemu zakon propisuje otkazni rok u trajanju od dva tjedna do tri mjeseca, ovisno o trajanju zaposlenja. U slučaju da radnik sam otkazuje radni odnos, otkazni rok ne može biti dulji od mjesec dana.
