SJEDNICA VLADE

Orešković se hvali dobrom ocjenom iz Bruxellesa koja stiže do kraja dana

18.05.2016 u 13:11

Bionic
Reading

Predsjednik Vlade Tihomir Orešković se na početku sjednice Vlade u srijedu pohvalio dobrom ocjenom Europske komisije za predloženi program reformi, što posljedično konkretno znači da Bruxelles neće nad Hrvatskom pojačavati nadzor

'Očekivali smo pozitivno mišljenje jer imamo kvalitetan program', kazao je Orešković koji je sa zadovoljstvom tako odgovorio kritičarima koji neprestano pitaju gdje su reforme.

Orešković je kazao ne samo da imamo kvalitetne reforme, nego se vidi i da krećemo u pravom smjeru. 'Prije dva mjeseca su nam prijetile korektivne mjere, ali smo u kratkom roku samo napravili kvalitetan program', kazao je premijer. Naglasio je i da će iz Europske komisije tijekom dana stići dokument pa će dati izjavu do kraja ovoga dana. Međutim, Orešković smatra da je plan tek 20 posto posla, a 80 posto je provedba i egzekucija.

'Najvažniji su uvijek rezultati. Ovaj dokument je uspjeh koji će vidjeti investitor i agencije za rejting', kazao je premijer. Nacionalni program reformi sadrži ozbiljne mjere za poboljšanje javnih financija, zdravstvenog sustava i poslovnog okruženja, piše u nacrtu dokumenta spremnog za usvajanje na današnjem kolegiju europskih povjerenika u Bruxellesu, prenosi Večernji list, koji je imao uvid u taj dokument.

Taj list navodi da će EK dati Hrvatskoj pet novih ekonomskih preporuka. U tim preporukama EK traži da se do kraja godine započne najavljeno uvođenje poreza na nekretnine, da Vlada do kraja 2016. poduzme mjere za obeshrabrivanje odlazaka radnika u prijevremenu mirovinu i smanji broj posebnih mehanizama socijalne pomoći, zatim da započne sa smanjenjem fragmentacije javne uprave i poboljšanjem njezine učinkovitosti, potom smanji parafiskalne namete, kao i da poboljša učinkovitost pravosudnog sustava u postupcima na Trgovačkim i Upravnim sudovima.

Komisija nema namjeru, piše Večernji list, pojačati proceduru nadzora makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj niti uvesti korektivne mjere.

Također, prije sjednice se oglasila i ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić oko afere oko naknada za djecu s Downovim sindromom. Kazala je da su izloženi pritisku javnosti oko toga problema, ali tvrdi da je to zato što su imali mnogo problema sa Zavodom za vještačenje jer je s radom počeo potpuno neorganiziran; kadrovski, metodološki i informatički.

'Mnogi su bili oštećeni. Imenovali smo nove ljude u Zavod i vještači se prema novoj metodologiji. Sigurno je je da su osobe s Down sindromom nepravedno izuzete od prava i to će u najskorijem roku biti ispravljeno', kazala je Šikić.

Sjednica Vlade započela je usvajanjem izvješća o izvršenju državnog proračuna i primjeni fiskalnog pravila za 2015, koja pokazuju da su rashodi državnog proračuna za 2015. smanjeni su na međugodišnjoj razini za 3,6 posto, dok je rast ostvarenog nominalnog BDP-a iznosio 1,8 posto, čime je lani zadovoljeno fiskalno pravilo. Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je kako su rashodi općeg proračuna za izračun fiskalnog pravila lani smanjeni za 3,6 posto, dok je procijenjeni BDP, koji je bio korišten prilikom posljednjeg rebalansa proračuna, bilježio međugodišnje povećanje od 1,3 posto, odnosno međugodišnji je rast ostvarenog nominalnog BDP-a iznosio 1,8 posto. Time je i zadovoljeno privremeno fiskalno pravilo.

Marić je pritom istaknuo kako je Vlada i Nacionalnim programom reformi i Planom konvergencije predvidjela uvesti, kako je rekao, „kudikamo rigoroznije fiskalno pravilo“ te je dodao da je i Europska komisija primijetila da na tom području treba napraviti iskorak.

Izvješće o izvršenju državnog proračuna u prošloj godini pokazuje da su ukupni prihodi ostvareni u iznosu od 109,8 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi izvršeni u iznosu od 118,6 milijardi kuna.

Deficit državnog proračuna lani je tako iznosio 8,8 milijardi kuna ili 2,6 posto BDP-a. Dodaju li se tome i podaci za izvanproračunske korisnike te jedinice lokalne samouprave, a čije je ukupni višak iznosio 1,2 milijarde kuna, ukupni manjak općeg proračuna lani je ostvaren u iznosu od 7,2 milijardi kuna ili 2,3 posto BDP-a - 1,5 postotni bod manje u odnosu na plan.

No, u ovom je izvješću deficit opće države iskazan je prema nacionalnoj metodologiji te se razlikuje od manjka koji se iskazuje prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010, a koji je, prema podacima koje je Državni zavod za statistiku objavio u travnju, iznosio 10,7 milijardi kuna ili 3,2 posto BDP-a.

Također, Marić je istaknuo da je usporedba podataka za 2015. i 2014. godinu bila vrlo teška, zbog brojnih metodoloških izmjena, poput izlaska HZZO-a iz državne riznice ili uključivanja brojnih drugih entiteta, poput javnih ustanova nacionalnih parkova i sl.

Novo zaduženje za autoceste

Vlada je na sjednici odobrila i novo zaduženje za normalno poslovanje upravitelja autocestama.

Nakon što je prošloga tjedna suglasnost za zaduživanje uz državno jamstvo dana Hrvatskim autocestama, u srijedu je na dnevnom redu sjednice bila suglasnost Autocesti Rijeka-Zagreb (ARZ) za kreditno zaduženje u iznosu od 70 milijuna eura. ARZ će kredit dići kod Erste&Steiermärkische, Privredne, Societe Generale-Splitske i Zagrebačke banke, uz državno jamstvo, a radi financiranja plana poslovanja za 2016. godinu.

Kako je pojasnio ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, tijekom ove godine ARZ-u na naplatu dospijeva gotovo 77,7 milijuna eura glavnice i još 16,2 milijuna eura na ime kamata i naknada, dakle ukupno nešto manje od 94 milijuna eura. No, projekcija poslovanja ARZ-a za 2016. ukazuju na financijski raskorak između kreditnih obveza i očekivanih prihoda u visini od 70 milijuna eura, koja će osigurati ovim kreditom za koji jamči država.

Javnoj ustanovi 'Nacionalni park Krka' Vlada je, pak, dala suglasnost za sklapanje ugovora za izgradnju, opremanje i isporuku broda kapaciteta 130 putnika za prijevoz posjetitelja na Visovačkom jezeru. Brod bi, nakon provedenog javnog natječaja, trebala izgraditi riječka tvrtka Kvarnerplastika, i to po cijeni od 7,6 milijuna kuna bez PDV-a. Na sjednici je donesena odluka o ukidanju Zaklade Hrvatska kuća i odluka o nastavku sudjelovanja Hrvatske vojske u misiji u Afganistanu.