Mađarski premijer započeo je godišnju konferenciju za medije izražavanjem sućuti obiteljima stradalih u terorističkom napadu na božićni sajam u njemačkom gradu Magdeburgu.

Orban je kazao da će trebati nekoliko dana da se vide „političke posljedice” napada, no da se „takvi fenomeni” događaju tek otkad je krenula europska migracijska kriza.

Lekcija za Mađarsku je da mora nastaviti pružati otpor promjeni, u „svijet u kojem se nešto takvo može dogoditi”, prenosi mađarska agencija MTI.

Govoreći o mađarskom predsjedanju EU-om i kritikama da je Mađarska bila izolirana, Orban je rekao da nije vidio nikakvu izolaciju jer je „pola svijeta bilo u Mađarskoj”. Dodao je da je Mađarska organizirala najveći diplomatski događaj u svojoj povijesti. 

Orban tvrdi da se mađarsko predsjedništvo orijentiralo na donošenje politika, umjesto na „birokratski” pristup, te da je ono bilo usredotočeno na rusko-ukrajinski rat, šengenski prostor i konkurentnost. 

Što se tiče rata, Budimpešta nije imala „prostora za manevre” zbog „ozbiljnih i dubokih nesuglasica” unutar EU-a o strategiji pristupa sukobu, piše MTI. 

Usprkos tome, ozbiljnost situacije primorala je Mađarsku na pokretanje mirovne misije i pokušaja postizanja mira, rekao je Orban. 

„Razlikovali smo se od drugih predsjedništava EU-om, što je dovelo do nekih rasprava, no danas nitko ne spori da je Mađarska bila u pravu, a mi vjerujemo da je to bila dužnost – pokrenuti mirovnu misiju”, kazao je čelnik Mađarske, zemlje kojoj je EU zamrznuo dio sredstava zbog ugrožavanja neovisnosti institucija, a za koju Transparency International tvrdi da je najkorumpiranija članica EU-a. 

Mađarski premijer je nedugo nakon što je mađarska preuzela rotirajuće predsjedništvo EU-om 1. srpnja posjetio kineskog predsjednika Xija Jinpinga, ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija.

Kritiziran je jer nije bio ovlašten predstavljati europske članice na tom putovanju. Brutalnost ruskih napada ubrzo je pokazala da „misija” nije bila uspješna.