Na dnevnom redu hitne sjednice Doma naroda bili su prijedlozi zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) i o izmjenama zakona o Sudu BiH, kako ih je utvrdilo ministarstvo pravosuđa. Ranije na Vijeću ministara BiH nije bilo suglasnosti o njihovom prihvaćanju pa su u strankama koje formalno čine vladajuću koaliciju pokušali zaobići tu zapreku tako da njihovo usvajanje zatraže izravno u parlamentu.

Taj manevar u utorak ipak nije uspio jer su se pojavili zahtjevi za dodatnim točkama dnevnog reda a nakon višesatne rasprave sjednicu su napustili oporbeni zastupnici iz Republike Srpske pa više nije bilo kvoruma za rad i odlučivanje.

Zakoni o VSTV-u te izmjene zakona o Sudu BiH, uz imenovanje glavnog pregovarača, glavni su uvjeti da BiH otvori pregovore o pristupanju Europskoj uniji.

Kada će dva zakona biti usvojena i u kojem obliku neizvjesno je jer je Zastupnički dom parlamenta BiH u ponedjeljak u prvom čitanju usvojio prijedlog zakona o VSTV-u, ali u drugom tekstu u odnosu na onaj koji je predložilo ministarstvo pravosuđa BiH odnosno na temelju prijedloga oporbenih stranaka iz RS.

Propuštene prilike

'Imajući u vidu iskustva Hrvatske, a s obzirom na našu dinamiku, trebat će nam 100 godina da uđemo u Europsku uniju', kazao je rezignirano tijekom rasprave na Domu naroda zastupnik Zlatko Miletić.

BiH je zbog stalnih unutarnjih sukoba i blokada propustila priliku u prosincu dobiti suglasnost Europskog vijeća za formalni početak pregovora pa se sada razmatraju alternativni scenariji kako nadoknaditi taj zaostatak.

Lokalni mediji prenose kako je sada novi rok ožujak 2026. Ako bi BiH do tada usvojila dva zakona i imenovala pregovarača, koji bi tu dužnost obnašao do izbora 2026., tijekom proljeća mogla bi biti organizirana prva međuvladina konferencija, započet skrining i provedene sve pripreme za pregovore.

To znači da bi pregovarački proces mogao početi 2027. , a u ime BiH vodile bi ga vlasti i novi glavni pregovarač koji bi za to imali mandat od četiri godine. Teorijski postoji mogućnost da BiH potkraj tog razdoblja postigne napredak dostatan da ta zemlja stigne svoje susjede na putu europskih integracija.

No ukoliko do ožujka ne bude potrebnog napretka postoji realna opasnost da se odnosi EU i BiH praktično zamrznu do daljnjeg, s neizvjesnim izgledima za otvaranje pregovora.

Razrađen set blokada

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula ocijenio je kako izborni ciklusi u BiH, kao i u svakoj drugoj državi, nemaju stimulativan nego blokirajući učinak pa je teško predvidjeti što će se događati u narednoj godini.

Nada se da će do napretka ipak doći u narednih šest mjeseci kada Cipar predsjedava Europskim vijećem, jer iskustva s tom zemljom mogu biti korisna i za BiH.

'Postoji razrađen set blokada koje onemogućavaju napredak, pa će možda ciparski senzibilitet biti stimulativan da se na europskoj razini BiH da neka šansa', kazao je Picula za Dnevni avaz"od utorka.

Upozorio je i kako u Bosni i Hercegovini trebaju razumjeti koliko im je na europskom putu vrijedna potpora Hrvatske.

'BiH mora biti svjesna da je, za sada, Hrvatska njeno jedino europsko susjedstvo i tome prilagođavati opći politički kurs, a Hrvatska mora braniti tezu o važnosti BiH za nju samu politikom koja neće komplicirati odnose u samoj BiH', poručio je Picula.