Šijitski imam i njegove pristaše ubijeni su zbog organiziranja antivladinih prosvjeda u Saudijskoj Arabiji te kritika na račun Saudijaca koji stoje iza napada na jemenske šijite, ali i represiju nad šijitima u Bahreinu, šijitskoj kraljevini gdje su vlastodršci suniti.

 
Saudijska samovolja izazvala je prosvjede diljem Irana, ali i diljem svijeta gdje žive šijiti, u pakistanskom gradu Karachiju, u Kašmiru, u Indiji te u Bahreinu. Iz Rijada, kojeg posvemašno potpomaže Washington, stigla je, pak, protuoptužba u kojoj se Iran optužuje za slijepo sektašenje te ocjena kako Teheran 'braneći terorizam' postaje sudionik u zločinima terorista u cijeloj regiji.

Stručnjak za Bliski istok i profesor na uglednoj Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti Fawaz Gerges upozorava kako bi prekid diplomatskih odnosa na relaciji Rijad-Teheran vrlo lako mogao prerasti u situaciju bez kontrole. Štoviše, prema ovom libanonskom ekspertu za odnose između Zapada i islamskog svijeta, trenutna situacija u regiji u kojoj su tenzije svakodnevica, idućih nekoliko tjedana mogla bi eskalirati do krajnjih granica.

'Zbog nestabilnih odnosa sunitske Saudijske Arabije i šijitskog Irana i njihovih oprečnih stavova zbog sukoba u Siriji, Jemenu i Libanonu, nije isključen i vojni sukob između njih. Teheran i Rijad su već dugi niz godina u hladnom ratu, a vrijeme za podizanje tenzija nije moglo biti bolje tempirano', smatra Gerges dodajući kako je objema prijestolnicama itekako stalo održati kormilo na unaprijed zadanom pravcu zbog moći, utjecaja i mnoštva geopolitičkih razloga.

Zlatko Dizdarević, bosanskohercegovački novinar i diplomat te jedan od najpozvanijih stručnjaka za Bliski istok na ovim prostorima, za tportal je analizirao usijanu situaciju kroz nekoliko ključnih problema koji su izvor netrpeljivosti između Rijada i Teherana.

Ugledni analitičar smatra kako suštinski sukob proizlazi iz borbe za vlašću na temelju preostalih naftnih resursa i apetita za dominacijom, dok trzavice na osnovi podjela u islamu treba gledati tek kao alat u toj borbi za regionalnu dominaciju.

 
'Događaje u Saudijskoj Arabiji i Iranu valja promatrati kroz prizmu unutrašnjih previranja i nastojanja da vladajuće strukture u obje zemlje ojačaju svoju poziciju unutar vlastitih granica, a samim time i osnaživanja svojih položaja u regiji. Saudijska Arabija kao duboko konzervativna sunitska kraljevina u kojoj su za tron bori kralj Salman bin Abdulaziz i stotine prinčeva iz iste kraljevske kuće, poprilično je financijski uzdrmana zbog niskih cijena nafte koja je nasušni izvor i jamac vlasti. S druge, pak, strane Iran nastoji blokirati sve jače zahtjeve za reformama koje dolaze od prozapadnih struja nakon postignutog sporazuma oko nuklearnog naoružanja', smatra Dizdarević dodajući kako tajming za novonastale sukobe i međusobne provokacije nije mogao biti bolje tempiran.

'Trenje koje proizvodi Rijad dolazi u trenutku kada se nakon prestanka sankcija od Irana očekuje ulazak na scenu kao jednog od vodećeg regionalnog, a samim time i globalnog gospodarskog igrača. Pritom ne treba smesti s uma kako to gospodarsko i geostrateško preslagivanje vuče korijenje sa Zapada i interesa multinacionalnih kompanija koji su prerastali nacionalne interese. Tu mislim prije svega na Sjedinjene Države koje odavno nisu država, već funkcioniraju kao velika korporacija koja kao glavnog partnera na Bliskom istoku ima upravo Saudijsku Arabiju što je paradoks budući da se Washington, ali i Europska unija predstavljaju kao branitelji demokracije, a istovremeno podupiru krajnje klaustrofobičnu despotsku državu koja se strogo pridržava i provodi šerijat. Moram reći kako su Iran i Saudijska Arabija nebo i zemlja u svojim stajalištima prema mnogočemu, pa tako i prema vjerskim pitanjima. Upravo u tome leži vjerski izmanipulirana zamka koja se zloupotrebljava za stvaranje kriznih situacija, a sve kako bi se održala dominacija. Pritom Saudijska Arabija koristi sva sredstva kako bi potkopala i destabilizirala najavljeni dijalog Teherana sa Zapadom, ali i moguće rješenje sukoba u Siriji. Stoljetne podjele u islamu na šijite i sunite tek su alat u toj borbi', smatra Dizdarević.

Upućen u događaje, ovaj bivši veleposlanik Bosne i Hercegovine u Zagrebu te Jordanu s akreditacijom i Siriji, Iraku i Libanonu, misli da je trenutno stanje ide u prilog Iranu, budući da se tektonski uzdrmana Saudijska Arabija zbog unutarnjih dinastijskih potresa i ekonomske nizbrdice kocka, a pritom će biti vrlo zanimljivo promatrati kako će se prema svemu postaviti SAD.

'Mislim da bi Washingtonu najbolje bilo da se u ovom najnovijem sukobu uopće ne opredjeljuje i elegantno ga zaobiđe, baš kao što su to napravili Turska i Jordan te Egipat, zauzevši stav da su previranja u Rijadu unutrašnja stvar te kraljevine. Upravo Washington ima Saudijsku Arabiju na savjesti zbog mnoštva poteza koji su doveli do podjela na Bliskom istoku, a sve kako bi se održala dominacija na naftnom bogatom području. Identična je situacija i s ISIL-om koji je u tehničkom smislu kao organizirani faktor destabilizacije cijelog prostora, proizvod zapadne politike koji odgovara korporativnom interesu Zapada', zaključuje Dizdarević.

 
Slično razmišlja i sociolog Tarik Kulenović koji je diplomirao na političkom islamu, koji proizvedene sukobe šijita i sunita također gleda tek kao jedan od alata u borbi za prevlast u vječno uzburkanoj regiji.

'Teheran i Rijad podjednako su politički i gospodarski snažni. Najnovije trzavice pod krinkom vjerskih sukoba i netrpeljivosti nisu ništa drugo do, pojednostavljeno rečeno, igre prijestolja. Obje prijestolnice imaju novac i moć, no kada već imaš zalihe novca proizašlih iz nafte, zašto ih ne bi dodatno povećao. Pritom je podlo pušten duh iz boce u kojoj se godinama nalazi začahuren problem šijita i sunita. Tim problemom je Bliskom istoku lako manipulirati i dovoljna je mala iskra da, poput naftnih polja, zapali regiju', Kulenovićev je zaključak.


410910 ,410725 ,409234 ,402710