NOVE INVAZIVNE VRSTE U HRVATSKOJ

Opasne ose prijete kestenu i brijestu

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 24.03.2012 08:36
  • Objavljeno 24.03.2012 u 08:36
Karakteristični tragovi žeranja brijestove ose šiškarice

Karakteristični tragovi žeranja brijestove ose šiškarice

Izvor: tportal.hr / Autor: Kruno Kartus

U Hrvatskoj su uočene dvije nove invazivne vrste, kestenova osa šiškarica i brestova osa listarica, od kojih je prva posebno opasna jer može uzrokovati velike štete na pitomom kestenu, a iskorjenjivanje je najvjerojatnije nemoguće, pa će se proširiti na cijelu Hrvatsku

Kestenova osa šiškarica napada pupove, zatim stvara šiške i tako sprečava razvoj izbojaka i cvjetova pitomog kestena, što smanjuje urode ploda kestena i do 80 posto. Brojni stručnjaci zato je smatraju najznačajnijim štetnikom pitomog kestena u cijelom svijetu. Nastankom šiški smanjuje se fotosintetska površina, a kod jakog napada narušava se zdravstveno stanje stabla, što može dovesti do konačnog sušenja stabla.

Kako bi suzbijanje bilo učinkovitije, u Hrvatskom šumarskom institutu pozivaju građane da pojavu ovih osa prijave na kontakte u Institutu dinkam@sumins.hr, 01/6273 000 (na ovoj web stranici) te šumarskoj i fitosanitarnoj inspekciji Ministarstva poljoprivrede na brojeve telefona 01/6438 232 i 6109 459.

Na prisutnost opasne kestenove ose šiškarice (latinski naziv je Dryocosmus kuriphilus) na području sjeverozapadne Hrvatske i dijela Istre 2010. godine upozorila je u Šumarskom listu skupina autora – Dinka Matošević, Milan Pernek i Boris Hrašovec – a sada je potrebna pomoć građana koji uoče šiške, kao glavni način raspoznavanje ove ose. Raširena je na cijelom području Medvednice, i sjevernoj i južnoj strani, u Hrvatskom zagorju do Macelja, Samoborskom gorju, području Ozlja, Varaždina (Novi Marof) i Istre (Lovran i dio uz slovensku granicu). Nije nađena na području gorja u Slavoniji gdje ima pitomog kestena i na području Zrinske gore i Petrove gore, gdje se nalaze značajnije šume pitomog kestena.

Budući da je uvrštena na listu karantenskih štetnika i u Hrvatskoj i Europi, kada se pronađe treba djelovati prema posebnom pravilniku koji propisuje orezivanje i spaljivanje zaraženih grana. 'Tu postoji jedna velika teškoća jer ne možete u potpunosti ukloniti sve šiške sa stabla. Štetnik ima vrlo specifičnu biologiju, nema mužjaka, poznate su samo ženke koje bez oplodnje odlažu jaja (što je moguće kod određenih vrsta kukaca), tako da je jedna ženka dovoljna da proširi zarazu. To znači, dovoljno je da jedna ženka uđe u automobil i da se prenese s, primjerice, Medvednice u Hrvatsku Kostajnicu i da se zaraza proširi', objašnjava dr. sc. Dinka Matošević, entomologinja u Zavodu za zaštitu šuma Hrvatskog šumarskog instituta

Kestenova osa šiškarica ne prenosi se plodovima, pa ih se može transportirati i to je jedina dobra stvar u vezi s ovom vrstom. Nažalost, iskorjenjivanje nije moguće, što dokazuje iskustvo iz Slovenije gdje su stroge mjere iskorjenjivanje poduzimale od 2005. godine, ali ipak se proširila na cijelu zemlju, kao i u Italiji, gdje je uzgoj pitomog kestena vrlo popularna i ekonomski važna voćarska kultura.

'Primjena metoda iskorjenjivanja imala bi smisla, na primjer, u Hrvatskoj Kostajnici, kada bi se našlo svega par stabala koja se mogu posjeći. Ali na ovom području gdje je kestenova osa sada proširena jedina metoda bila bi posjeći sva stabla, što je nemoguće', kaže Matošević.

Možda bi se, dodaje, širenje moglo ograničiti ili usporiti detaljnim pregledom terena u područjima gdje je još nema i uklanjanjem zaraženih stabala, ali kad-tad opasna osa proširit će se na cijelu Hrvatsku, kao i u slovenskom primjeru. Ipak, jedina djelotvorna metoda suzbijanja je uklanjanje i spaljivanje zaraženih izbojaka i cijelih mladih biljaka. Kod starijih stabala potrebno je ukloniti što je više moguće zaraženih izbojaka. Trenutačno ne postoje djelotvorni insekticidi protiv ovog štetnog organizma. U Hrvatskom šumarskom institutu zato se sada provode istraživanja prirodnih neprijatelja.

Druga, manje opasna nova invazivna strana vrsta je brestova osa listarica (Aproceros leucopoda) koja nije na listi karantenskih štetočina, ali opasnost od nije velika jer je brijest već gotovo istrijebila katastrofalna holandska bolest brijesta, pa je samo sporadično prisutan u šumama.

'Ako se osa i proširi u šume može izazvati uništenje lista, ali budući da se radi stvarno o pojedinačnim stablima u šumi, to neće izazvati neke štete jer se stabla ne suše nakon jednogodišnje defolijacije. Veći problem vidim u urbanom području, gdje je štetnik i nađen, a brijest se sve češće sadi kao ukrasna vrsta. Na primjer, kod Boćarskog doma, na Zavrtnici, a ima i drugih mjesta u Zagrebu. Sličan slučaj bio je i u Budimpešti i drugim europskim gradovima', naglašava Matošević.

Kestenova osa šiškarica i brestova osa listarica obje su invazivne strane vrste, koje Zakon o zaštiti prirode definira kao one strane vrste čije naseljavanje ili širenje ugrožava biološku raznolikost. Prema podacima Europske agencije za okoliš, ali i međunarodnih organizacija poput Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), invazivne vrste danas su druge po redu na listi uzročnika osiromašenja biološke raznolikosti u svijetu, odmah nakon izravnog uništavanja staništa. Odlikuju se sposobnošću izuzetno brzo samostalnog razmnožavanja, česte u velikom broju jedinki, uspješnim rasprostranjivanjem i odličnom fiziološkom prilagodbom ekološkim uvjetima područja na koji su unesene. Na taj način pored ekoloških uzrokuju i velike ekonomske štete, a u slučaju nekih invazivnih vrsta i nepovoljno utječu na zdravlje ljudi (primjer biljne vrste ambrozije).

U slučaju ovih dviju osa, objašnjava Matošević, moguće je unošenje zaraženim sadnicama, što je vjerojatno bio slučaj kod kestenove ose šiškarice jer je otkrivanje kada se nalazi u pupu tijekom zimskog razdoblja gotovo nemoguće. Može biti i uz pomoć čovjeka, što značajno ovisi o biologiji štetnika jer je jedna ženka dovoljna za širenje zaraze, a poznato je da ljudi sami bez pregleda unose manji broj plemki ili sadnica za vlastite potrebe.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi