'Plastika, s obzirom na to da Grad Zagreb nema nikakvu infrastrukturu za daljnju oporabu plastike i papira, predaje se prema važećim ugovorima ovlaštenim oporabiteljima', rekao je predsjednik udruge Ekologija grada Josip Pavlović za HRT.

Miješani otpad odlaže se na deponij Jakuševec, a kako kaže Pavlović, tamo se odlaže i sav biootpad.

'Tu i nastaju najveći problemi, sav biootpad pokupljen na području Grada Zagreba se potpuno nezakonito odlaže na deponij Jakuševec', navodi Pavlović te dodaje: 'Kućni biootpad koji je najveći problem, mora ići u zatvorene kompostane, u bioplinska postrojenja, što Grad Zagreb nema', piše HRT.

Kad bismo se usporedili s Njemačkom ili Švicarskom, prema broju stanovnika Hrvatska bi trebala imati barem 130 kompostana, a imamo ih samo nekoliko. Kad je riječ o plastici, ekonomski i okolišno je isplativa materijalna oporaba samo 40 posto ukupno prikupljene.

'Sve ostalo morate termički iskoristiti, to rade svi, na način da proizvedete gorivo iz otpada, a koji put možete proizvesti tako kvalitetno gorivo da gubi čak i onaj status 'iz otpada'', navodi Viktor Simončić, stručnjak iz područja zaštite okoliša.

No trenutačno vrlo malo upotrebljavamo ono što bi nam prerađeni otpad mogao pružiti, a Grad Zagreb ima potencijala za dobro rješenje, tvrdi Simončić.

'U Zagrebu je gotovo idealna situacija. S jedne strane Save imate Jakuševec, s druge imate termoelektranu - toplanu. Ta termoelektrana - toplana se može relativno jednostavno, jest da košta, pretvoriti da koristi gorivo iz otpada. Zagrepčani bi to iskoristili, ljeti bi imali toplu vodu, zimi bi imali toplu vodu i grijanje. I to bi bila win-win situacija za Zagreb', smatra Simončić.