Njih dvjestitinjak iz pedesetak seljačkih udruga došlo ja na sastanak koji je organizirala Hrvatska poljoprivredna komora kako bi još jednom ponovili svoje zahtjeve vezane za naknadu štete od katastrofalne suše, ali i ukazali na brojne probleme koje ih tište. Osvrčući se na te štete, ministar je kazao da je suša zlo i da je načinila velike štete, no ponovio da u proračunu novca za tu namjenu nema.

- Čak kad bi se i iznašlo stotinjak milijuna kuna, a kojih ponavljam u proračunu nema, prema sadašnjem načinu raspodjele iznose koje bi dobili bili bi čak i uvredljivi. Gledano u masi sto milijuna je veliki novac, no kad se raspodjeli nikome od vas ne bi značio ništa - kazao je ministar dodajući da će u ministarstvu poraditi na tome da se ubuduće rješenja za negativne posljedice od elementarnih nepogoda traže kroz nove načine osiguranja i uvođenje takozvanih multiriziko polica koje bi pokrivale sve vrste nepogoda.

Na sastanku se govorilo i o Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji je ušao u saborsku proceduru, a na koji seljaci imaju ozbiljne primjedbe smatrajući da će favorizirati velike a na štetu ići malim proizvođačima. Odgovarajući im ministar je istakao da to neće biti tako te da će glavni kriterij biti uspješnost. -Svi oni koji dobro rade nemaju razloga biti zabrinuti - zaključio je Jakovina. Sastanak je zaključen na način da su seljaci ustrajali u svojim zahtjevima i dalje tražeći da im država na ime šteta od suše iz proračuna isplati 600 milijuna kuna, ali sada uz apel da se ne prijavljuju oni koji su imali relativno manje štete, nego samo oni s velikom štetom. Što se tiče Zakona o poljoprivrednom zemljištu i tu su ustrajali u zahtjevu da kriterij gospodarskog programa ne bude najvažniji pri davanju državnog poljoprivrednog zemljišta u 50-godšnji najam.