ISTRAŽILI SMO

Novac potrošen, radovi završeni, a Pula i dalje pliva! Zašto?

15.07.2014 u 16:55

  • +14

Zbog obilne kiše problemi u Puli

Izvor: Pixsell / Autor: Duško Marušić

Bionic
Reading

Pulski civilni aktivist i svojevremeno gradski vijećnik Bruno Langer, kao i mnogi drugi Puljani, ogorčen je zbog učestalog poplavljivanja Pule prilikom svake jače kiše. Problem je kaže u novom, mješovitom sustavu odvodnje oborinske i otpadne vode, što bi trebalo biti odvojeno, a nije. Povjerenica OraHa za Pulu Dragica Pršo pita u što je utrošen novac kad nakon godinu i pol kopanja riva i dalje smrdi, a nakon izgradnje novog sustava odvodnje ponovno kod svake obilnije oborine diljem Pule poplavljuje

'Sustav iz doba Austro-Ugarske bio je projektiran za 70 tisuća ljudi, koliko ih je tada bilo u Puli, dok danas imamo 50-ak tisuća žitelja pa je pitanje zašto sustav ne funkcionira', kaže Langer, koji tvrdi da je 'stari stoljetni sustav odvodnje s dva kanala, od kojih je jedan završavao kod Veslačkog kluba Istra, a drugi kod Uljanika, bio gravitacijski i gotovo školski primjer savršenog'.

Dodaje da je to bio kanal profila dva puta dva metra, tako da su dva čovjeka mogla paralelno po njemu hodati. Drugi kanal kojeg su Talijani zvali 'Cannale Grande', a Puljani ga i danas zovu Pragrande, išao je uz stadion NK Istre, pokraj tržnice, kazališta i vodio ravno u luku.

'Sve što su Austro-Ugari napravili bilo je dobro i funkcioniralo je, ali došli su barbari i sve to pokvarili jer nisu održavali. Prvo smo 19. siječnja 2001, kad je plin ušao unutra, imali eksploziju. Poklopci šahtova su letjeli na sve strane. Zatim, prilikom adaptacije zgrade Istarskog narodnog kazališta, misleći da je neka kaverna dolje, utrpali su desetke tona betona jer nisu imali katastarski plan komunalija, tako da su izbetonirali i smanjili profil kanala, nakon čega je redovito plavilo na semaforima kod MUP-a i zgrade Croatia osiguranja te tržnice. I to su bila jedina dva mjesta koja su plavila, tvrdi Langer.

No dok je austro-ugarski kanal bio gravitacijski, pojašnjava kako je novi sustav odvodnje, koji je napravila tvrtka Heider iz Londona, tlačni sa sustavom pumpnih stanica koje su devet metara ispod zemlje. 'Već tada smo mi, od 2005. do 2009. oporbeni vijećnici upozoravali da nije dobro raditi mješoviti sustav, odnosno da kroz jednu cijev ide oborinska i kanalizacijska voda, no nije nas se slušalo i sad se sve to događa. Gradonačelnik Miletić je jučer na TV-u izjavio kako se sad razmišlja da se u nekim dijelovima grada odvoje oborinska i kanalizacijska voda. I sad će se sve ponovno kopati. Tko će odgovarati za taj promašaj jer upravo tamo gdje su gradili novi sustav, poplave se i događaju? Tu se iskazuje i savršen PR koji je u funkciji da svako zlo pretvori u novu mogućnost radova i zarade', zaključuje Langer, ustvrdivši i kako klimatske promjene nisu od jučer te su samo izlika, a ne uzrok pulskih poplava.

'Fekalije su plivale po cesti i morali smo reagirati', kaže Dragica Pršo, povjerenica istarskog ogranka OraHa, ustvrdivši da je to nedopustivo za jedan turistički grad i opasno po zdravlje. 'To nam je loša reklama koja zasjenjuje i dizalice u boji i nadolazeće festivale', smatra.

'Tri godine su gradili obalni kolektor na rivi i tu su utrošeni ogromni novci. Riva je bila zatvorena za promet godinu i pol, ali i dalje smrdi. Ne možeš svake četiri godine izaći pred građane i obećati da će taj problem biti riješen, a kad padne kiša, obećanje pada u vodu', veli Pršo.

Podsjetila je da je zadnje obećanje bilo dano 2011, kad je gradska vlast obećala izradu dugoročnog rješenja za izgradnju sustava oborinske odvodnje, koje su građani i platili. Dodaje da su zbog poplava jučer imali puno poziva ogorčenih građana sa svih strana pa postavlja pitanje: u što su to utrošeni novci, jer poplavilo je i novi rotor u Šijani koji je metar i po iznad tla, također i rotor na Punti koji je bio dva puta uređivan, a poplavilo je i Veli vrh.

'Svaki put kada obavljaju radove na sustavu oborinske odvodnje gradski čelnici izjavljuju da će po završetku radova poplavljen grad biti stvar prošlosti, ali, nažalost, uvijek se pokaže suprotno. Što da misle građani koji plaćaju svoje doprinose i time pune proračun? Da se radovi rade traljavo, brzo, u hodu i pred izbore', zaključuje Pršo.