Vlada, naime, predlaže da se dio poslova građevinskih inspektora prebaci na komunalne redare, u čiju nadležnost bi ušli manji objekti, kao što su ograde i nadstrešnice, ali i naplata kazni za zgrade bez fasada i s neuređenim okolišem.

"Radimo li ovo zato što nemamo dovoljno inspektora", upitao je Branko Bačić (HDZ), koji je upozorio i da nesređene gruntovnice, zbog kojih je na pojedinim parcelama upisano više od 100 vlasnika, mogu stvoriti probleme redarima koji bi trebali izdavati rješenja o uklanjanju ruševina.

"Upravo na brojnim ruševinama često su upisani nasljednici brojnih obitelji raseljenih diljem svijeta, a njihovo rušenje dajemo u nadležnost komunalnim redarima. Ne znam na koji način će oni to raditi", upozorio je Bačić.

Branko Hrg (HSS) smatra da bi predloženi zakon mogao preopteretiti komunalne redare.

"Kod mene u Križevcima dva komunalna redara, koji su i prometni redari, jednostavno fizički neće stići obavljati ove poslove, i doći će do problema", upozorio je Hrg.

Da su komunalni redari preopterećeni smatra i Josip Borić (HDZ).

"Imam osjećaj da oni postaju katica za sve u lokalnoj samoupravi. Za vrijeme ove Vlade već smo im nametnuli obaveze. Morali su se doškolovati za prometni dio, pa smo ih kroz Zakon o buci natjerali da cijelo ljeto trče po turističkim destinacijama i sada ovaj prijedlog. Mislim da bi komunalni redar mogao bez problema ispuniti 24-satno radno vrijeme, ako će država ovako postupati", rekao je Borić.

Ministrica Anka Mrak Taritaš oporbi je odgovorila kako je suglasna da bi predloženi zakon mogao stvoriti financijske probleme gradovima i općinama.

Najavila je da će do drugog čitanja predloženog zakona s Ministarstvom financija i drugim nadležnim ministarstvima pokušati dogovoriti rješenje da prihodi od tih kazni ostanu lokalnoj samoupravi, kako bi adekvatno platile postojeće ili zaposlile dodatne komunalne redare.

Naglasila je da će Ministarstvo pratiti rad komunalnih redara te da će ih educirati, kako bi se osigurala ujednačena praksa u cijeloj Hrvatskoj.