Nekoliko sati nakon početka noćnog policijskog sata Kijev je uglavnom bio mračan i tih. Visoko na krovu sive stambene zgrade na periferiji grada skupina muškaraca u uniformama stajala je pokraj dviju teških strojnica, promatrajući horizont. Ubrzo se pojavio dron, piše Pyotor Sauer u priči za Guardian.

Danju odvjetnici i profesori, noću ruše dronove

Nekada bi njegov prepoznatljiv zvuk natjerao vojnike da odmah posegnu za oružjem. Danas najprije na zaslonu provjeravaju brzinu i visinu leta, a tek potom odlučuju hoće li pucati. Dron koji se te noći pojavio letio je previsoko i prebrzo. Bio je to jedan od novih ruskih dronova na mlazni pogon koji su u samo nekoliko mjeseci promijenili način ratovanja na nebu iznad Kijeva.

'Toliko su brzi da ih je iznimno teško pogoditi. Naše oružje jednostavno ih ne može dosegnuti. Često ih čujemo, ali ih ne vidimo. To nas izluđuje', rekao je zapovjednik postrojbe s pozivnim znakom Sensei.

Novinari Guardiana proveli su tri dana i noći s pripadnicima Mriye, najveće dobrovoljačke postrojbe protuzračne obrane Kijeva, obilazeći njihove položaje na krovovima nebodera i u poljima na periferiji grada.

Od početka ruske invazije Ukrajina se u obrani svojih gradova oslanja i na dobrovoljce, često naoružane oružjem iz sovjetskog razdoblja. Godinama su bili iznimno uspješni u rušenju iranskih dronova Shahed, koje Rusija naziva Geran-2 i masovno koristi od kraja 2022. godine.

'Živimo dvostrukim životom. Danju se bavim papirologijom, a noću rušim dronove', rekao je Oleksandr, odvjetnik koji upravlja strojnicom postavljenom na kamionu u polju izvan Kijeva.

No ratovanje se brzo mijenja, a dobrovoljačke postrojbe sve teže prate razvoj ruske tehnologije.

Od ljeta Rusija sve češće koristi dronove na mlazni pogon koji, prema riječima ukrajinskih branitelja, postižu brzinu od oko 600 kilometara na sat, znatno veću od klasičnih Shaheda s propelerskim pogonom. Mogu letjeti i na visinama do deset kilometara, daleko izvan dosega strojnica.

Osjećaj bespomoćnosti

Ukrajinska stopa presretanja novih dronova iznosi između 50 i 60 posto.

'Godine 2023. i 2024. rušili smo ih u serijama', prisjetio se 63-godišnji vojni veteran Artem.

U dobrim noćima jedna posada mogla je srušiti tri ili četiri Shaheda. Sada je njegova postrojba uspjela oboriti samo jedan mlazni dron, i to nakon što je dovoljno usporio da uđe u domet oružja.

'Postoji taj osjećaj bespomoćnosti', priznao je Artem.

Problem je i u tome što su ciljnici strojnica projektirani za sporije mete. Novi dronovi lete toliko brzo da strijelci moraju ciljati izvan oznaka na ciljniku kako bi ih pogodili.

Rusija gotovo svakodnevno napada Kijev

Ukrajinska protuzračna obrana sastoji se od više slojeva. Dobrovoljačke postrojbe s teškim strojnicama i dronovi presretači koriste se protiv sporijih letjelica na manjim visinama, dok su sofisticiraniji sustavi, poput američkih Patriota, namijenjeni obrani od krstarećih i balističkih projektila.

Protiv novih ruskih mlaznih dronova Ukrajina zasad uglavnom koristi borbene zrakoplove, uključujući F-16, čija je uporaba skupa i predstavlja rizik za pilote.

Rusija je nove dronove počela intenzivnije koristiti u trenutku kada je znatno pojačala zračne napade na ukrajinsku prijestolnicu. Dok njezina kopnena ofenziva sporo napreduje, Moskva gotovo svakodnevno napada Kijev, nastojeći otežati život stanovnicima uoči zime.

Posljednjih dana mlazni dronovi više su puta pogodili mostove preko Dnjepra, zbog čega je promet na nekoliko važnih gradskih prijelaza ograničen.

Rusija je prošlu srijedu izvela još jedan veliki napad na Ukrajinu, koristeći desetke projektila i dronova, što je izazvalo nove prekide opskrbe električnom energijom i vodom u Kijevu.

Napadi su promijenili svakodnevicu grada koji se tijekom velikog dijela rata smatrao relativno sigurnim u usporedbi s područjima bliže bojišnici. Protudronske mreže, koje su donedavno bile karakteristične za gradove uz bojišnicu, sada se postavljaju i oko Kijeva, a tijekom najžešćih napada dio stanovnika spava u postajama podzemne željeznice.

Moskva je počela slati valove mlaznih dronova i tijekom dana, što je promjena u odnosu na raniju praksu uglavnom noćnih napada.

'Svakog sata dolaze po dva ili tri. Brzi su i prisiljavaju naše skupine na stalno premještanje. Ponekad se čini kao da Rusija ima neograničene zalihe', rekao je Oleksandr.

'Ako propustimo dron, može ubiti naše obitelji'

Dobrovoljačke postrojbe Mriye okupljaju ljude različitih zanimanja. Među njima su kreativni direktor reklamne agencije, serviser portafona, trener borilačkih vještina, bivši ravnatelj projektantskog instituta i sveučilišni profesor.

Vojska im osigurava teške strojnice, uključujući američke Browning M2 i sovjetske DŠK, modele razvijene još prije Drugog svjetskog rata. Međutim, dobrovoljci sami financiraju vozila, gorivo i ostalu opremu.

'Ako propustimo dron, to znači da će odletjeti prema gradu i možda ubiti naše obitelji', rekao je Ivan, sveučilišni profesor iz Kijeva.

Postrojbi se pridružio nakon što je Shahed prije otprilike godinu i pol pogodio dvorište njegove kuće.

'Jako je prestrašio moju obitelj i uništio mi imovinu. Zato sam imao i osobni razlog za obračun. Imam dvoje djece. Što više tog smeća uništimo na prilazima Kijevu, to je manja mogućnost da moja djeca stradaju', rekao je.

Kada mu smjena potraje do jutra, nastavu studentima održava preko mobitela, izravno s položaja.

Za mnoge dobrovoljce sudjelovanje u obrani predstavlja način da barem djelomično preuzmu kontrolu nad situacijom.

'U gradu ne možete ništa učiniti. Ljudi sjede u podrumima, skloništima ili stanovima i čekaju. Hoće li imati sreće ili neće? Hoće li ih nešto pogoditi ili neće?', rekao je Oleksandr.

Na položaju barem postoji mogućnost da sruše neprijateljski dron.

Ukrajinci razvijaju nove presretače koji lete 600 kilometara na sat

Ipak, pomoć bi uskoro mogla stići.

Artem je novinarima pokazao tablet s kartom koja u stvarnom vremenu prikazuje kretanje dronova iznad Ukrajine.

Među oznakama na zaslonu pojavile su se i one koje dobrovoljci posljednjih tjedana sve češće viđaju – nova generacija ukrajinskih brzih dronova presretača, razvijenih upravo za uništavanje ruskih mlaznih letjelica.

Pokazao je dva ukrajinska presretača koja su letjela brzinom većom od 600 kilometara na sat. Nekoliko trenutaka poslije svaki je srušio po jedan ruski dron, a zatim su nestali sa zaslona.

Ukrajinska vlada i privatne obrambene tvrtke ubrzano razvijaju nove presretače na mlazni pogon kako bi mogli odgovoriti na rusku tehnologiju.

'Moramo priznati da su nas ti Shahedi na mlazni pogon zatekli nespremne', rekao je Stanislav Hrišin, suosnivač General Cherryja, jednog od najvećih ukrajinskih proizvođača dronova.

Najveći problem predstavlja nedostatak malih mlaznih motora, koje Rusija u velikim količinama nabavlja iz Kine.

Prema Hrišinovim riječima, ni Ukrajina ni Europa nemaju dovoljno razvijene industrijske kapacitete za njihovu proizvodnju u potrebnim količinama.

Procjenjuje da će Ukrajini trebati još tri do četiri mjeseca kako bi proizvodila dovoljno presretača za suprotstavljanje ruskim mlaznim dronovima.

No čak i ako Ukrajina u sljedećim mjesecima rasporedi tisuće novih presretača, prednost bi mogla biti kratkotrajna.

Rusija neprestano prilagođava svoje dronove, mijenjajući im brzinu, visinu i putanje leta kako bi izbjegla ukrajinsku obranu.

'To je stalna utrka u tome tko će prvi stići do cilja. Utrka na život i smrt', rekao je Hrišin.