NAPETO IZMEĐU PRIŠTINE I BEOGRADA

Nikolić: 'Albanci nam otimaju Trepču i Telekom'

11.10.2016 u 13:40

Bionic
Reading

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić poručio je u utorak da Beograd treba poslati jasnu poruku i kosovskim vlastima i Europskoj uniji te postaviti granice kako bi se prestalo s ustupanjem srbijanske imovine kosovskim Albancima i uvjetovanjem nastavka pregovora o pristupanju Uniji

'Već smo dosta toga ustupili Albancima na Kosovu. Negdje se mora postaviti granica. Zato ne smijemo praviti ustupke, ni kad je riječ o prodaji Trepče, niti kada je riječ o imovini Telekoma', izjavio je Nikolić za beogradski list Blic u povodu donošenja Zakona o Trepči u Skupštini Kosova, kojim kosovska vlada postaje većinski vlasnik rudarsko-metalurškog kombinata Trepča.

'To što rade Albanci na Kosovu s Trepčom i Telekomom je otimačina, uzurpacija. Na to ne možemo pristati', poručio je Nikolić i naglasio kako Srbija ne treba pristajati na uvjetovanja 'ako Bruxelles to zaista postavlja kao uvjet za nastavak pregovora' o pridruživanju EU. Nikolić ističe da je dotaknuta 'crvena linija', zbog čega vlastima u Prištini, ali i EU 'treba poslati jasnu poruku'.

Beogradski mediji navode da je srbijanska vlada u ponedjeljak poslala pismo u Bruxelles navodeći sve štetne posljedice odluke kosovskog parlamenta o Trepči. Kako piše list Politika, 'to je prvi korak koji je napravljen u okviru korištenja svih pravnih, političkih sredstava i demokratskih, parlamentarnih i izvanparlamentarnih metoda borbe, da bi Srbija zaštitila svoju imovinu na Kosovu'.

Sjednica srbijanske vlade, na kojoj se očekuje da državni vrh usuglasi stajališta o daljnjem postupanju i mjerama u slučaju Trepče i Sporazuma o telekomunikacijama, zakazana je za danas, a potom će se, kako je priopćeno, javnosti obratiti premijer Aleksandar Vučić, koji je prije današnje sjednice održao niz pojedinačnih konzultacija s resornim ministrima. Argumenti Beograda su da imovina Trepče, uključujući resurse ruda i minerala, pripada Srbiji, jer se većim dijelom nalaze na njezinom teritoriju.

Direktor vladina ureda za Kosovo Marko Đurić ocijenio je ranije da je pokušaje prenošenja Trepče u vlasništvo Kosova ne samo pokušaj otimanja imovine Srbije na području njezine pokrajine, već i otimanje mineralnih resursa u središnjoj Srbiji, budući se 60 do 70 posto ležišta i rezervi ruda teritorijalno nalazi u Srbiji, a na Kosovu je samo dio, jer su na teritoriju Kosova i ulazi u rudnike i rudarske jame.

Đurić istodobno podsjeća i da su najveći vjerovnici Trepče iz Srbije, a dug ove kompanije srbijanskim tvrtkama i bankama mjeri se desecima milijuna eura.

U međuvremenu, zastupnici Srpske liste u Skupštini Kosova povukli su se do daljega iz parlamentarnog rada, a radnici u pogonima Trepče ne sjeveru Kosova započeli su prosvjede poručivši da je zakon usvojen u kosovskoj skupštini 'neprihvatljiv i na sjeveru Kosova neprovediv'.

U prosvjedima imaju potporu uprave Trepče sjever, dijela kombinata koji funkcionira u sjevernom dijelu Kosova i ima oko 2.500 zaposlenika.

Sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, postignut pod pokroviteljstvom EU u Bruxelesu travnja 2013., dospio je u novu krizu prošlog tjedna kad su dužnosnici u Beogradu potvrdili da EU inzistira na primjeni tehničkog dijela sporazuma o telekomunikacijama i imovini Telekoma na Kosovu i to nazvali 'ultimatumom'.

Šef ureda srbijanske vlade za Kosovo, koji vodi tehničke pregovore s Prištinom u Bruxellesu, Marko Đurić, izjavio je nakon posljednjeg kruga pregovora kako se od Beograda traži da se odrekne tekomunikacijske imovine na Kosovu, rekavši kako je 'uvjeren da Srbija ne može prihvatiti neprincipijelne ultimatume' i da je 'stavljena pred izbor da ili to prihvati ili nema ništa od eurointegracija i otvaranja poglavlja'.

Reagirajući na Đurićevu ocjenu, srbijanski premijer Aleksandar Vučić najavio je da će uskoro biti donesena odluka o primjeni sporazuma Beograda i Prištine o telekomunikacijama, uz ocjenu da 'razgovori o toj temi teži nego što se izvana čini', ali se ne može reći da je riječ o ultimatumu.