Prijedlog Zakona o medicinskoj oplodnji nanijet će veliku štetu Hrvatskoj, cijeloj njezinoj populaciji, struci te posebice parovima kojima medicina treba pomoći kako bi ostvarili želju da imaju dijete – jedinstven je stav priznatih hrvatskih stručnjaka nakon što je Vlada u saborsku proceduru uputila zakonski tekst koji je, i prije ove službene objave, digao golemu prašinu u javnosti
ZAGREB - Prvo su se oglasili pacijenti koji se liječe od neplodnosti, pa je tako apel udruge Roda za povlačenjem zakona iz procedure potpisalo već više od pet tisuća ljudi. Pobuna tinja i u stručnim krugovima koji su uvjereni da će ovakvo rješenje unazaditi uspješnost medicinski potpomognute oplodnje u Hrvatskoj, a parove, koji se susretnu s neplodnošću, natjerati da potraže pomoć u nekom od inozemnih centara, piše Novi list.
U Centru za humanu reprodukciju u zagrebačkoj Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj posebno su zabrinuti zbog zakonske zabrane zamrzavanja zametaka. 'Ako se ustraje na zabrani zamrzavanja zametaka, uspješnost medicinske oplodnje smanjit će se za desetak posto, preusmjerit će se čitava djelatnost, a veći dio parova tjerat će se u inozemstvo', kaže dr. Velimir Šimunić, predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju i voditelj Centra za humanu reprodukciju u Petrovoj bolnici. Podsjeća da su slične posljedice izazvali restriktivni zakoni u Italiji i Njemačkoj, odakle parovi također odlaze u druge zemlje tražiti medicinsku pomoć da bi dobili dijete. Zamrzavanje zametaka omogućuje da se genetski materijal ne baca, nego se u ponovljenom kriotransferu ponovno otvara 20 posto šanse za trudnoću. Drugim riječima, jednim postupkom indukcije ovulacije, koji je skup i mukotrpan za ženu, stvara se dvostruko veća šansa za trudnoću, dok šanse za trudnoću smrznutim i odmrznutim jajnim stanicama iznose svega jedan do dva posto.
'Punuđena zakonska rješenja unazadit će medicinsku oplodnju u Hrvatskoj, a u tom smo bili pioniri te među najnaprednijima i najboljima u Europi', smatra dr. Erden Radončić iz zagrebačke Poliklinike Vili. Stručnjacima je posebno sporno što zakon propisuje da se 'u postupku izvantjelesne oplodnje mogu oploditi najviše tri jajne stanice dobivene u jednom postupku' te što se ne mogu zamrzavati zameci, nego samo 'preostale' jajne stanice.
Da Vladin prijedlog znači atak na žene i njihovo zdravlje, smatra i mr. Alfred Kniewald, biolog koji je zajedno sa suprugom Tatjanom trideset godina u Njemačkoj radio na IVF-u. 'Ne možete ženu tako hormonski stimulirati da dobijete do tri jajne stanice. S istom terapijom jedan se mjesec može dobiti 15 stanica, idući put jedna ili ni jedna', objašnjava Kniewald. Ako trebamo čuvati dignitet ljudskog života, napominje, onda smo se dužni brinuti i za one ostale stanice koje se proizvedu u jednom postupku.
'Država me ovakvim zakonom stavlja u poziciju Boga jer ja moram odlučiti koju ću od od šest, sedam ili deset stanica ostaviti da se dijeli, a ja ne znam njihov potencijal. Ne možete reći radit ćemo samo sa tri stanice, pa nisu to čavli', naglašava Kniewald.
