Otkako je prije tri godine iz mračne jame Vrtare male u Dramlju pored Crikvenice izvučen dio skeleta spiljskog lava zajedno s ostacima kompletne faune iz pleistocena, to senzacionalno otkriće nije prestajalo buditi znatiželju. Jedinstveni je to primjerak fosilnog blaga, koji je po sadašnjim izmjerama među najvećima, ako ne i najveći na svijetu
U ovom ledenodobnom 'zoološkom vrtu' pronađene su dvije, gotovo cjelovite lubanje sa zubima, kosti šapa, duge kosti prednjih ekstremiteta, kralješci i dijelovi rebara. Usto, prikupljeni su i nevjerojatno raznoliki i brojni ostaci drugih fosilnih vrsta, među ostalima, vuka, medvjeda, nosoroga, bizona, sitnih sisavaca i ptica. Nalazi kostiju su, kako po obilju tako po cjelovitosti kostura i broju pretpostavljenih jedinki odredile Vrtare male kao jedno od najbogatijih nalazišta u ovom dijelu Europe.
Na zadovoljstvo svih zainteresiranih, u subotu će 'dramaljski' lav, koji se tisućama godina skrivao u jami Vrtari dubokoj 40-ak metara, prvi puta biti izložen u javnosti, i to u sklopu zajedničke izložbe Muzeja Grada Crikvenice i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja pod nazivom Lavlja jama.
Dugo očekivana izložba ispričat će priču o nadasve bogatoj riznici jedinstvenog fosilnog blaga otkrivenog u podzemlju Dramlja, samo djelomice istraženom, no ipak dovoljno kako bi nas njezin dosad otkriveni fundus upoznao s iznenađujućim i dinamičnim životom na Zemlji za vrijeme gornjeg pleistocena ili s kraja dugoga razdoblja 'ledenog doba'.
Svečano otvaranje izložbe upriličit će se u subotu, 3. srpnja 2010. s početkom u 20 sati, u novouređenom prostoru Muzeja Grada Crikvenice, na adresi P. Preradovića 1.
U mračni svijet Lavlje jame prvi su se spustili članovi Speleološkog odsjeka Planinarskog društva Velebit 1966, a nakon njih Dragan Pelić, 1995, koji je na dnu jame uočio jezero i u njemu endemsku spiljsku kozicu. Bio mu je to povod da pozove speleologa Branka Jalžića da nadalje prikupe uzorke ovog rijetkog dekapodnog raka. Već tada su uočili kosti koje su stršile iz zemljanih taložina špilje, i tu je započela priča o Lavljoj jami.
Članovi Hrvatskog biospeleološkog društva istraživali su jamu 2005. tražeći život koji se krije u tom, na prvi pogled beživotnom vertikalnom podzemnom prostoru.
Kako se odmah pretpostavilo da je riječ o fosilnim kostima, u istraživanja su se 2006. uključili stručnjaci iz Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a 2007. i Hrvatski prirodoslovni muzej.
