MUZEJ GRADA CRIKVENICE

Najveći spiljski lav izlazi pred javnost

  • Autor: Karmen Mrkić
  • Zadnja izmjena 02.07.2010 19:35
  • Objavljeno 02.07.2010 u 19:35
lav 2

lav 2

Izvor: tportal.hr / Autor: tportal.hr

Otkako je prije tri godine iz mračne jame Vrtare male u Dramlju pored Crikvenice izvučen dio skeleta spiljskog lava zajedno s ostacima kompletne faune iz pleistocena, to senzacionalno otkriće nije prestajalo buditi znatiželju. Jedinstveni je to primjerak fosilnog blaga, koji je po sadašnjim izmjerama među najvećima, ako ne i najveći na svijetu

U ovom ledenodobnom 'zoološkom vrtu' pronađene su dvije, gotovo cjelovite lubanje sa zubima, kosti šapa, duge kosti prednjih ekstremiteta, kralješci i dijelovi rebara. Usto, prikupljeni su i nevjerojatno raznoliki i brojni ostaci drugih fosilnih vrsta, među ostalima, vuka, medvjeda, nosoroga, bizona, sitnih sisavaca i ptica. Nalazi kostiju su, kako po obilju tako po cjelovitosti kostura i broju pretpostavljenih jedinki odredile Vrtare male kao jedno od najbogatijih nalazišta u ovom dijelu Europe.

Div među mačkama

Panthera spelaea ili europski spiljski lav pojavio se u Europi prije 500 tisuća godina i živio do posljednjeg ledenog doba prije 10.000 godina.

Živio je u sjevernim dijelovima Euroazije i bio dobro prilagođen hladnim uvjetima, no preživljavao je i u periodima umjerenijih klimatskih prilika. Bio je veći od svih danas poznatih mačaka.

Ovaj masivni grabežljivac pokatkad se opisuje kao križanac lava i tigra robusnih karakteristika s ušima isturenim prema naprijed, slabe grive ili bez nje, resasta, čuperkasta repa i blijedim prugama na tijelu nalik tigrovim.

Na zadovoljstvo svih zainteresiranih, u subotu će 'dramaljski' lav, koji se tisućama godina skrivao u jami Vrtari dubokoj 40-ak metara, prvi puta biti izložen u javnosti, i to u sklopu zajedničke izložbe Muzeja Grada Crikvenice i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja pod nazivom Lavlja jama.

Dugo očekivana izložba ispričat će priču o nadasve bogatoj riznici jedinstvenog fosilnog blaga otkrivenog u podzemlju Dramlja, samo djelomice istraženom, no ipak dovoljno kako bi nas njezin dosad otkriveni fundus upoznao s iznenađujućim i dinamičnim životom na Zemlji za vrijeme gornjeg pleistocena ili s kraja dugoga razdoblja 'ledenog doba'.

Svečano otvaranje izložbe upriličit će se u subotu, 3. srpnja 2010. s početkom u 20 sati, u novouređenom prostoru Muzeja Grada Crikvenice, na adresi P. Preradovića 1.

U mračni svijet Lavlje jame prvi su se spustili članovi Speleološkog odsjeka Planinarskog društva Velebit 1966, a nakon njih Dragan Pelić, 1995, koji je na dnu jame uočio jezero i u njemu endemsku spiljsku kozicu. Bio mu je to povod da pozove speleologa Branka Jalžića da nadalje prikupe uzorke ovog rijetkog dekapodnog raka. Već tada su uočili kosti koje su stršile iz zemljanih taložina špilje, i tu je započela priča o Lavljoj jami.

Članovi Hrvatskog biospeleološkog društva istraživali su jamu 2005. tražeći život koji se krije u tom, na prvi pogled beživotnom vertikalnom podzemnom prostoru.

Kako se odmah pretpostavilo da je riječ o fosilnim kostima, u istraživanja su se 2006. uključili stručnjaci iz Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a 2007. i Hrvatski prirodoslovni muzej.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi