LJUDSKA PRAVA U HRVATSKOJ

Najteže je Srbima, Romima, homoseksualcima i civilnim žrtvama rata

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 25.02.2015 13:46
  • Objavljeno 25.02.2015 u 13:46
prosvjed protiv ćirilice

prosvjed protiv ćirilice

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Ferbezar/PIXSELL

Diskriminacija Srba i Roma, niska stopa istrage ratnih zločina, izostanak zakona o civilnim žrtvama rata propusti su koje Amnesty International (AI) izdvaja za Hrvatsku u izvješću objavljenom u srijedu, a kao pozitivne mjere ističe zakon o obeštećenju žrtava spolnog nasilja u Domovinskom ratu i zakon o životnom partnerstvu istospolnih parova.

Srbi i Romi

Hrvatski građani srpske i romske nacionalnosti i dalje su diskriminirani.
Građani srpske nacionalnosti diskriminirani su pri zapošljavanju u javnom sektoru i povratu stanarskog prava na stanove ispražnjene tijekom rata 1991-1995.

Referendumsko pitanje Stožera za obranu hrvatskog Vukovara o ćirilici Ustavni sud proglasio je neustavnim, naglašava međunarodna organizacija za ljudska prava u izvješću za 2014/2015. koje se odnosi na Hrvatsku.
Peticija se odnosila na područje cijele Hrvatske, no skupina Hrvatskih ratnih veterana specifično je ciljala uporabu ćiriličnog pisma u Vukovaru u javnim ustanovama, napominje organizacija.
Podsjeća da važeći zakon nalaže uporabu dvojezičnih ploča u područjima gdje manjine čine trećinu stanovništva, dok Stožer to želi dopustiti tek ako manjina čini polovicu stanovništva.

Romi u Hrvatskoj segregirani su u naseljima bez osnovne infrastrukture, piše AI. Podsjeća da su prošle četiri godine od presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Oršuš i drugi protiv Hrvatske (2010.) po tužbi na segregaciju romske djece u školama, ali "mnoga romska djeca i dalje pohađaju nastavu u segregirani razredima".
Diskriminacija Roma nastavlja se na tržištu rada, a položaj te manjine teži je u ruralnim područjima, napose mladim Romkinjama.

Kršenje pravde u slučaju nestalih osoba i civilnih žrtava rata

Hrvatska nije donijela zakon o nestalim osobama čime nastavlja kršiti prava rodbine nestalih osoba, piše AI.
U kolovozu je Hrvatska potpisala regionalnu izjavu o nestalim osobama i obvezala se utvrditi sudbinu 2200 nestalih u Hrvatskoj, no tek treba ratificirati Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnih nestanaka.

Hrvatsko pravosuđe krši pravdu prema obitelji i rodbini civilnih žrtava rata jer nije donijela cjelovit zakonski okvir za reguliranje statusa i obeštećenja svih civilnih žrtava rata. Europski sud za ljudska prava razmatra s hrvatskom vladom 17 takvih slučajeva civilnih žrtava rata.

Kao pozitivne strane AI izdvaja da je Ministarstvo branitelja predstavilo nacrt zakon o žrtvama spolnog nasilja u Domovinskom ratu koje im jamči psihosocijalnu i medicinsku pomoć, besplatnu pravnu ponoći i novčanu odštetu. Međutim, u nacrtu tog zakona ne navodi se novčana svota obeštećenja ratnih žrtava spolnog zlostavljanja, piše AI.

LGBT zajednice
Zakon o životnom partnerstvu od 15. srpnja jamči osobama istospolne orijentacije jednaka prava kao i heteroseksualnim partnerima osim prava na posvajanje djece, piše AI.
Zakon uvodi instituciju 'partnera-skrbnika' koji stječe roditeljsku skrb i sva prava i obveze koja iz toga proizlaze, napominje AI.

Dodaje da su u Hrvatskoj uspješno održane gay parade i da je odobren azil homoseksualcu iz Ugande.

Prva presuda za ratni zločin u "Oluji"

Hrvatski vojni časnik Božo Bačelić prva je osoba osuđena u Hrvatskoj za ratni zločin počinjen tijekom operacije Oluja, a vode se još dva takva procesa.
Ukupno osam pripadnika Hrvatske vojske i 15 pripadnika srbijanskih vojnih formacija suđeno je lani za ratne zločine, piše AI.


Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!