"Izrazili su nezadovoljstvo što se tiče i kvalitete i minutaže u programu. Nažalost, mi ovo izvješće dobijemo u minutama, a minute ne predstavljaju kategoriju po kojoj bi mogli ocijeniti gledanost i kvalitetu određenih programa", izjavio je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga u četvrtak nakon održane sjednice.

Dodao je kako su članovi Savjeta izrazili i žaljenje što na sjednici na kojoj se raspravljalo o Izvješću HRT-a o proizvedenim, suproizvedenim i objavljenim programima namijenjenim informiranju pripadnika nacionalnih manjina u RH u 2025. godini nije prisustvovao i ravnatelj HRT-a, a zaključak je bio i da su izostali sastanci HRT-a sa Savjetom.

Varga je pri tome izrazio nadu da će se na tome poraditi nakon izbora novog ravnatelja HRT-a, istaknuvši kako se neka pitanja koja se tiču programa bolje rješavaju međusobnim razgovorom, nego usvajanjem izvješća.

Govoreći o minutaži, naveo je kako je ona u 2025. sveukupno porasla za 12 posto u odnosu na godinu prije, kada je objavljeno 6796 minuta sadržaja.

No, dodao je, to ovisi i o specifičnim situacijama i temama pa i, primjerice, o ekscesima zbog kojih minutaža može porasti.

"To nije ono što bismo mi željeli sadržajno. Što se tiče manjina, imamo mi puno područja gdje ljudi rade svoj posao i doprinose cijelom društvu", ustvrdio je, dodavši kako se žele predstaviti kao dio društva.

Manjine trebaju biti vidljive izvan manjinskog termina

Nezadovoljstvo je na sjednici izrazio Veljko Kajtazi, zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine te poručio da romska manjina treba biti vidljiva i izvan manjinskog termina.

"Manjine se prikazuju prvenstveno u specijaliziranim emisijama, umjesto da budu u normalnom dijelu vijesti, gospodarstva, obrazovanja, kulture, znanosti, sporta i drugog sadržaja. Mi to nemamo", istaknuo je, naglasivši kako je cilj ravnopravna integracija manjinskih tema u ukupni javni prostor HRT-a.

Vladimir Bilek, zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine pohvalio je specijalizirane emisije te također upozorio kako dokumentarnog, obrazovnog i informativnog programa, izvan specijaliziranih emisija, ima malo, ocijenivši kako se tu HRT ne pridržava svih pravila.

Zastupnik srpske nacionalne manjine Milorad Pupovac izrazio je žaljenje što HRT s četiri kanala nema dovoljno prostora za nacionalne manjine, ocijenivši kako se on i sužava jer su manjine najviše zastupljene u informativnim i političkim emisijama, što je, dodao je, loš trend. 

Predstavnik slovenske nacionalne manjine Darko Šonc smatra da bi HRT, osim ispunjavanja norme minutaže, trebao imati umjetnički pristup prema manjinama kako bi se prostor obogatio bez političkih konotacija, odnosno da se poprate znanstvenici, umjetnici i pjevači koji bi bili zanimljivi svim građanima.

HRT zadovoljava što je zakonom propisano

Predsjednik Programskog vijeća HRT-a Danijel Labaš izrazio je želju i da se članove tog tijela pozove na dijalog s predstavnicima manjina kako bi mogli unaprijediti svoj rad.

Odgovarajući na kritike, naveo je kako se o nacionalnim manjinama izvještava i u drugim emisijama te da se ne može govoriti da je došlo do getoizacije nacionalnih manjina u specijaliziranim emisijama, dodavši kako potiču novinare da kvaliteta izvještavanja bude što bolja i da budu oprezniji kako bi se izbjegao bilo kakav neprimjeren govor.

Također je naveo kako su uočili da HRT emitira i više minuta o nacionalnim manjinama nego što je to zakonski obavezno.

Glavna urednica pet televizijskih kanala HRT-a Rahela Štefanović složila se kako je integracija nacionalnih manjina u svakodnevicu građana i svakodnevni "mainstream" program jedini ispravni način, dodavši kako se to trude raditi. 

Posebno je istaknula popularnu seriju za mlade "Sram", visoke produkcijske vrijednosti, gdje je jedna od glavnih protagonistica djevojka romskog podrijetla.

"Mislim da je to idealan način pokazati svima koji nisu dio romske zajednice kako živi jedna djevojka koja ima 18 godina, koja živi u toplom i prekrasnom domu, koja ima svoj život i njeguje neke univerzalne vrijednosti, kao i bilo koji tinejdžer u Zagrebu, Dubrovniku, Splitu ili bilo gdje", poručila je.