Nakon što je sinoć u dva odvojena slučaja još jednom duboko narušena sigurnost Europe, zbog koje je i hrvatski premijer Andrej Plenković dan kasnije najavio izradu nacionalne strategije sigurnosti, stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila za tportal prokomentirao je trenutačno stanje sigurnosti na Starom kontinentu kazavši kako je najveća opasnost po Europu asimetrično ratovanje preneseno s Bliskog istoka, a kakvo kontinent još nije doživio, dodavši kako je naša strategija nacionalne sigurnosti već izrađena, ali kako je zbog niza razloga tek mrtvo slovo na papiru
Nedavno objavljeni statistički podaci pokazuju kako je, barem što se tiče broja poginulih u terorističkim napadima u Europi, najcrnije razdoblje bilo sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća kada su na našem kontinentu najaktivnije bile baskijska teroristička organizacija ETA, irska IRA, njemački ultraljevičarski RAF te njemački neonacisti, dok je prošlog desetljeća najgora godina bila 2004., kada je u terorističkom napadu u Madridu poginulo 196 osoba. Ovog desetljeća, sudeći po broju poginulih u terorističkim napadima, najcrnija je bila prošla godina kada je ubijeno 175 osoba. No statistika obrađuje tek brojke, a ne ciljeve i svirepost napada.
Stručnjak za sigurnost i bivši načelnik Uprave kriminalističke policije Željko Cvrtila u razgovoru za tportal ističe kako su statistički podaci jedno, a pravo stanje na trenu drugo, osobito stoga što su sedamdesetih, osamdesetih i devedesetih potencijalni ciljevi terorističkih skupina bili unaprijed označeni i kao takvi dio njih je mogao biti spriječen, za razliku od današnjihislamističkih terorističkih napada u kojima cilj može biti svatko i na svakom mjestu, što ponajviše govori posljednji napad naberlinskom adventskom sajmu te nedavni gotovo identičan po izvedbi napad u Nici
'Teško je usporediti terorističke napade iz prošlosti i današnje, osobito nakon što je Europa nakon onih iz prošlih desetljeća imala veliko razdoblje mira, osim Domovinskog rata, pa su se Europljani uljuljkali u krhku sigurnost. Današnji svirepi teroristički napadi, za razliku od onih koje su nekoć počinile europske terorističke skupine, zapravo su asimetrični rat koji je na tlo Europe prenesen s Bliskog istoka koje je trajno ratno žarište. Ti napadi, za koje je nemoguće predvidjeti gdje i kada će se dogoditi što dodatno izaziva strah, nagnali su ljude da ne izlaze iz svojih kuća i ne odlaze na javna mjesta na kojima se okuplja više ljudi, a upravo su to, kao i sjedišta uprava i organizacija, glavni ciljevi islamističkih terorističkih skupina', objasnio je Cvrtila dodajući kako svako vrijeme za teroriste ima druge ciljeve.
Govoreći o posljednjim napadima, Cvrtila ističe kako je unatoč nepredvidivosti terorističkih napada moguće dodatno osiguravati potencijalne ciljeve, za razliku od napada na ruskog veleposlanika u Ankari gdje se atentator infiltrirao u osiguranje ili je bio dio njega, pa je napad bilo nemoguće predvidjeti i spriječiti.
Cvrtila se dotaknuo i današnje najave premijera Andreja Plenkovića kako je zadaća njegove Vade izraditi nacionalnu strategiju sigurnosti, nove zakone i kvalitetno objedinjavanje svih hrvatskih sigurnosnih službi i tijela te u kvalitetnu obavještajnu suradnju s drugim članicama EU-a i ostalim globalnim partnerima.
Sigurnosni stručnjak naglašava kako nacionalna strategija sigurnosti, u čijoj je izradi i sam sudjelovao, postoji još od 2002., no od čak 97 predloženih točaka implementirano je njih tek nekoliko, i to zbog nemogućnosti da se ostale stavke implementiraju u zakon, pa je samim time ona mrtvo slovo na papiru.
'Samom nemogućnošću implementiranja svih predloženih stavki, nacionalna sigurnosna strategija predstavlja tek prazne riječi, a ne konkretne poteze i djela. Dok god se ne usvoje svi prijedlozi strategije, ostavljaju se mogućnosti naše sigurnosne ranjivosti', zaključuje Cvrtila.
