Dok stručne pomoći kritično nedostaje, problemi s mentalnim zdravljem ne prestaju. Naprotiv, postaju rastuća kriza među djecom i mladima diljem Europe, ističe Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svojem najnovijem izvješću. Socijalna izolacija, pandemija COVID-19, aktualni geopolitički sukobi i socioekonomska nestabilnost, glavni su okidači mentalnih problema.

Problemi s mentalnim zdravljem u zadnjih 15 godina su porasli za trećinu te statistički jedan od sedam Europljana mlađih od 20 godina ima neki od problema u tom aspektu. Još je gora situacija s djevojčicama, gdje u dobi od 15 do 19 godina, jedna od četiri osobe ima prijavljene probleme s mentalnim zdravljem.

'Poziv na buđenje'

WHO-ovo istraživanje je obuhvatilo 53 države s područja Europe ali i središnje Azije. Naglašeno je i da se mladi sve više oslanjanju na podršku AI chato botova kao što je ChatGPT.

Izvješće navodi da je adekvatna osobna skrb hitno potrebna. No, u isto vrijeme, oko četvrtine europskih država nema organizirane usluge za mentalno zdravlje mladih u svojim zajednicama, a jedna od pet zemalja čak nema ni uspostavljene namjenske politike za mentalno zdravlje.

'Ovo izvješće je poziv na buđenje. Svako dijete i mlada osoba ima pravo na podršku mentalnom zdravlju i visokokvalitetnu skrb, Djelujući sada, zemlje mogu izgraditi otporne sustave koji pomažu sljedećim generacijama da napreduju', rekao je stručnjak za sigurnost pacijenata i kvalitetu zdravstvene skrbi pri WHO-u, doktor João Breda, prenosi Euronews.

Za hvatanje u koštac s ovim problemom, WHO je pozvao na veća ulaganja u usluge mentalnog zdravlja, ali i preoblikovanje postojećih programa radi veće učinkovitosti glede potrebe mladih. Kad se sve zbroji, mladi na Farskim otocima, Islandu i u Danskoj imaju najbolje 'mentalno blagostanje', dok su mladi u Ukrajini (koja je uslijed rata, op.a), Cipru i u Poljskoj imaju najviše problema u ovoj domeni.