Iako u javnosti još nisu poznati argumenti kojima će Hrvatska pokušati uvjeriti Europsku komisiju da ima pravo na takav zakon, može se očekivati da će se Zagreb barem još neko vrijeme natezati s Europskom komisijom oko interpretacije europskog uhidbenog naloga.

Ipak, sve je, tvrdi Jutarnji list, više naznaka da će Hrvatska promijeniti taj zakon, ali to neće učiniti prije nego pokuša dokazati da je u pravu. I sam je predsjednik Vlade Zoran Milanović krajem lipnja u Bruxellesu najavio da će zakon biti povučen uvjeri li se da Hrvatska nije u pravu. Mogućnost promjene tog zakona nedavno je spomenuo i predsjednik Josipović.

I predsjednik i premijer, dva ključna čovjeka u državi, pravnici su, ali trenutačno obnašaju političke funkcije. Lex Perković je već postao politički slučaj koji je iziritirao neke krugove u Njemačkoj, pogotovo zato što je zakon usvojen zadnji radni dan prije formalnog stupanja Hrvatske u članstvo u EU-u, ali će se ovaj problem riješiti pravnom argumentacijom.

Komisija i hrvatska Vlada zasad su na suprotnim stranama što se tiče interpretacije može li Hrvatska retroaktivno ograničiti primjenu europskog uhidbenog naloga za slučajeve prije nego je taj nalog stupio na snagu.

Hrvatska nije ni prva ni zadnja država članica EU-a koja u nečemu ima drukčiji stav od Europske komisije. Komisija je čak znala tužiti sve države članice EU-a zajedno, kao u slučaju povećanja plaća službenika EU-a, a brojni su slučajevi u kojima Komisija poduzima mjere protiv država članica.

Komisija će pokušati pronaći rješenje u konzultacijama s Hrvatskom, a ako to ne bude moguće, sljedeće godine mogla bi tužiti Hrvatsku i Europskom sudu. Teško je ipak vjerovati da bi zbog ovog slučaja moglo doći do mjera kao što su uskraćivanje novca iz fondova ili ukidanje prava glasa.