Marko Rajčić, umirovljeni stožerni brigadir, u vrijeme Oluje bio je načelnik topništva ZP Split. Trebao je biti svjedok obrane Ante Gotovine, ali je igrom tužitelja, uz 'obvezujući nalog', prebačen na listu svjedoka tužiteljstva
Cilj tužitelja bio je dokazati da je Gotovina gađanjem civilnih ciljeva proveo etničko čišćenje krajinskih Srba. No, 'prisilni' svjedok M. Rajčić svjedočio je suprotno. Na kraju svjedočenja zamolio je suca Oriea da u sudnici zagrli hrvatske generale. Orie je rekao da bi to bilo neuobičajeno, pa je Rajčić generale pozdravio mahanjem.
Rajčića je hrvatska Vlada angažirala 2008. da napravi izvješće o uporabi topništva u Oluji. Kaže da 'topnički dnevnici' ne postoje
'Svi se sada kao razumiju u taj pojam i daju izjave o tome, a da nitko ne pita topnike. I Hrvatska je zbog toga postala zatočenik Bruxellesa. Postoje planovi uporabe topništva u napadnim i obrambenim operacijama koji sadrže zemljovide i tablice ciljeva, sve o postrojbama, zapovijedima o gađanju, a i drugi izvještaji koji govore o utrošku streljiva', kaže Rajčić u razgovoru za Večernji list.
Naglašava da takvi dokumenti nikako ne mogu biti opterećenje hrvatskim generalima u Haagu, a kamoli dokazati njihovu krivicu.
Glavnog suca na suđenju Gotovini, Čermaku i Markaču zanimalo je i zašto je u Oluji gađan stan Milana Martića
'Objasnio sam mu da je to bio cilj 'izvan konkurencije', jer je vojno logično da je protivnički zapovjednik imperativan cilj. Njegovom neutralizacijom dobiva se izrazita vojna prednost. Martić je sam priznao da su 'me promašili za nekoliko santimetara'. Ipak je neutraliziran, jer je morao pobjeći u sklonište, a ne na svoje zapovjedno mjesto. Isto se dogodilo i Mrkšiću. Naši su obavještajci javljali o njihovu kretanju', kaže Rajčić.
Nizozemski ekspert za topništvo rekao je da je HV morala te ciljeve gađati isključivo pametnim bombama i avijacijom. Rajčić kaže da 'taj 'ekspert' ne bi kod nas bio ni prvi dodavač na topu'. 'Da smo gađali avijacijom, srušili bismo sve okolne zgrade, ovako smo sa 26 kilometara precizno topovima od 130 milimetara gađali štab i rezidenciju. I pri tome utrošili desetak puta manje granata od dopuštenih standarda NATO-a i JNA. VBR-e smo rabili samo ujutro u vrijeme policijskog sata u Kninu, a vatru smo korigirali pomoću bespilotnih letjelica', kaže Marko Rajčić, umirovljeni stožerni brigadir za Večernji list.
