preskupi energenti

Litavski poljoprivrednik odlučio se za očajnički potez. Evo kako će se grijati ovu zimu

18.11.2022 u 13:03

Bionic
Reading

Litavski poljoprivrednik morat će se ove zime grijati loženjem zobi koju uzgaja kao hranu za svoje ovce i pšenice za brašno nakon rasta cijene drvenih peleta zbog ruske invazije na Ukrajinu

Otkako je zbog sankcija zabranjen uvoz drvnih proizvoda iz Rusije i Bjelorusije, peleti koje je Petras Vaitelis (72) koristio za grijanje popeli su se na 600 eura po toni, što premašuju tripu lanjsku cijenu.

Kako je cijena po kojoj je mogao prodati žitarice ostala otprilike jednaka, Vaitelis je shvatio da najviše smisla ima zob i pšenicu koristiti za ogrjev.

"Ja sam poljoprivrednik, tako da me srce boli kad ovo radim", rekao je Vaitelis koji se ranije kandidirao za parlament, u izjavi za Reuters na svojoj farmi u Azuolaiciaiju, selu u središnjoj Litvi.

"Spaljujem kruh za gorivo. Rođen sam da proizvodim žitarice za kruh, za hranu, no ekonomska kriza tjera me da činim ovo."

Vaitelis je shvatio da je zob najbolja žitarica za gorenje u peći, pomiješana s drvenim peletima kako bi se plamen održao. Planira dodati pšenicu, koja je kaloričnija, tijekom najhladnijih zimskih dana.

"Trebao bih prodati šest tona zobi za jednu tonu drvenih peleta. Koja bi budala onda palila drvene pelete, a ne zob?", rekao je. Zob je bila namijenjena njegovim ovcama, tako da ih je zaklao ranije, rekao je.

Manjak drveta i drvene sječke već se osjetila početkom godine, kad je uvoz zabranjen, dok bi utjecaj zabrane mogao potrajati duže od trenutne krize, s obzirom na vrijeme koje je potrebno za uzgoj drveća.

Većina preostale zalihe drvene sječke prodana je Zapadnoj Europi, kako je došlo do veće potražnje za alternativnim izvorima grijanja s porastom cijena nafte, rekao je Vaidas Jonutis, voditelj trgovanja na Baltičkoj bioburzi Baltpool.

"Nestašica je toliko akutna da sada spaljujemo kvalitetnije drvo, koje bi se prošle godine koristilo za izradu namještaja", rekao je.

"Cijene su se sada stabilizirale i možemo vidjeti ulaganja u drvnu industriju koja će povećati zalihe. No potrajat će 2-3 godine da dođe do učinka i ne mislim da će drvena sječka ikad postati jeftina kao što je bila prije invazije", rekao je Jonutis.