Državni je to blagdan kojim se Hrvatska sjeća 8. listopada 1991., kada je Sabor jednoglasno odlučio o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom SFRJ, čime je Hrvatska postala nezavisna i samostalna država.

Hrvatska država je tom odlukom prije 23 godine odrekla legitimitet i legalitet svim tijelima bivše jugoslavenske države te utvrdila kako ne priznaje valjanim ni jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime SFRJ.

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko ocijenio je danas, u povodu Dana neovisnosti, kako je Hrvatska u protekle 23 godine na političkom planu postigla mnogo, ali i upozorio da je očuvanje i nadogradnja dostignutih demokratskih standarda trajan proces, u kome se ne smijemo umoriti.

'Ljubav prema domovini i odgovornost za domovinu ne iskazuje se samo u ratnim situacijama. Hrvatska je u ove 23 godine puno učinila i postigla na političkom planu, ali očuvanje dostignutih demokratskih standarda, kao i njihova daljnja nadogradnja je trajan proces. Tu se ne smijemo umoriti', poručio je Leko u govoru na svečanoj sjednici Sabora.

Podsjetio je da je odluku kojom je Hrvatska rekla završno "ne" ostanku u tadašnjoj SFRJ Sabor prije 23 godine donio uz plebiscitarnu podršku građana iskazanu na referendumu. Ta je podrška, kaže, još više došla do izražaja u Domovinskom ratu.

'Legitimna obrana vlastite zemlje od velikosrpskih agresorskih napada te oslobođenje okupiranih teritorija ni u jednom trenutku nisu bili dovedeni u pitanje', rekao je Leko, posebno zahvaljujući hrvatskim braniteljima. Naglasio je da je slobodna, neovisna i europska Hrvatska izgrađena u skladu s najvišim demokratskim standardima.

'Država koja svojim stanovnicima pruža mogućnosti za školovanje, rad i život u slobodi, je ostvarenje i nadanje svih sudionika u obrani Republike Hrvatske. Kada bi se o tome danas proveo referendum – a referendumi su nam u zadnje vrijeme nekako u modi – nemam ni najmanjih sumnji da bi se velika većina građana Hrvatske izjasnila upravo za ovakvu europsku budućnost svoje domovine', ocijenio je predsjednik Sabora.

Podsjetio je da je ulaskom u EU i Sabor dobio novu odgovornost te ocijenio da ima još prostora za poboljšanje rada Sabora, posebno u suradnji s Vladom u europskim poslovima.

Slab odaziv na europske izbore protumačio je kao nezadovoljstvo i razočaranost Europskom unijom, ali politikom općenito, zbog dugotrajne gospodarske krize.

Upozorio je da se s ulaskom u EU povećala i politička odgovornost Hrvatske na međunarodno planu. 'Mi ne možemo i ne želimo zatvarati oči na događaje u Ukrajini, a kao mediteranskoj zemlji, u cilju nam je tješnja suradnja s ostalim mediteranskim zemljama, uključivši zemlje na sjeveru afričkog kontinenta', rekao je Leko, ističući da je Hrvatskoj u interesu mir i stabilnost u tim zemljama.