Naizgled tehničko prekrajanje izbornih jedinica, sukladno zakonskom prijedlogu što ga je u subotu odobrilo predsjedništvo HDZ- a, stvorit će sasvim nove političke okolnosti i potaknuti preslagivanje unutar stranaka.

Tako je već sada, primjerice, izvjesno da će zamjenik predsjednika HDZ-a Darko Milinović dobiti status prvog na listi. Naime, njegova biračka baza, Ličko-senjska županije, odlazi iz devete u sedmu izbornu jedinicu u kojoj će onda Milinovića dopasti prvo mjesto na HDZ-ovoj listi, što odgovara njegovom rangu u stranci.

Na prošlim je parlamentarnim izborima Milinović u devetoj izbornoj jedinici bio plasiran iza Božidara Kalmete, a u sedmoj jedinici prva je bila Marina Matulović-Dropulić.
No, vjerojatno najzanimljivija posljedica izmjena izbornih jedinica, kad je HDZ-u pitanju, mogla bi biti selidba predsjednice stranke Jadranke Kosor iz jedinice koja pokriva središnji dio Zagreba, gdje se ona dosad redovito natjecala, u jedinicu koja će obuhvaćati rubna područja glavnog grada.

Na taj bi način izbjegla izravno sučeljavanje s predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem. Kako Novi list neslužbeno doznaje, HDZ-ov prijedlog predviđa da se nominalno prva jedinica, takozvana zagrebačka, pomakne južnije, kako bi iz nje ispao centar grada, a ušli dijelovi Zagrebačke županije i južna i istočna predgrađa Zagreba, Novi Zagreb sve do Dubrave, u kojima HDZ tradicionalno puno bolje stoji nego u centru.

Nekadašnja prva jedinica bi, pak, postala šesta jedinica, s tim da bi izgubila podsljemensku zonu koja bi se spojila s Krapinskom, Varaždinskom i Međimurskom županijom. Prije tri godine Jadranka Kosor uvjerljivo je poražena u srazu s Milanovićem u tadašnjoj prvoj jedinici, SDP je osvojio osam mandata, a HDZ pet, pa bi politički oportuno bilo ako će se premijerka na idućim izborima za podršku boriti među biračima koji su nakloniji njezinoj stranci.

I u HSS-u će redizajn izbornih jedinica poremetiti neke ustaljene unutarstranačke odnose. Potpredsjednik HSS-a Damir Bajs jučer je od ministra uprave Davorina Mlakara preuzeo prijedlog zakonskih izmjena.

'Razmotrit ćemo ga i potom krenuti usuglašavanje s HDZ-om, ali i s drugim partnerima', rekao nam je Bajs koji je u predsjedništvu HSS-a zadužen za odnose s HDZ-om.
Stvaranje jedinice po mjeri HSS-a, pri čemu bi nekadašnjoj drugoj jedinici bila pridodana Sisačko-moslavačka županija, moglo bi proizvesti i probleme u stranci.

Više vodećih HSS- ovaca moglo bi tražiti da se kandidira upravo u njoj. Sigurno je da će na prvom mjestu biti Josip Friščić. Bilo bi logično da drugi bude Bajs, ali se spominje i mogućnost da se on prijeđe u 4. jedinicu (Slavonija) budući da će u nju otići dio njegove Bjelovarske županije.

Ustavni stručnjak i suautor Ustava profesor dr. Branko Smerdel sa zagrebačkog Pravnog fakulteta u izjavi za Večernji list je istaknuo da će nas HDZ-ov izborni inženjering stajati ulaska u Uniju jer znači izravno kršenje načela iz poglavlja 23 – pravosuđe i ljudska prava. 'Posebno me zabrinjava što smo se našli u identičnoj situaciji kao prije dvadeset godina. Tako je bilo i 1990. godine, kada su se raspisali izbori, a nije bilo izbornog zakonodavstva, pa smo u roku od dva mjeseca napisali izborne propise', kazao je Smerdel napominjući da ga ova situacija brine sa stajališta strategije budućnosti demokracije.

Profesor Smerdel je upozorio da Ustavni zakon o provedbi Ustava izričito navodi da se godinu dana prije izbora ne smije mijenjati izborno zakonodavstvo, a Ustavni sud je odredio da je krajnji rok za zakonske izmjene 11. ožujak. 'Ovo što radi HDZ isto je kao da se promjeni veličina teniskog igrališta i tvrdi da se nisu promijenila pravila igre. Naravno da su se promijenila jer, ako se promijenila veličina igrališta, promijenila se struktura igre, a time i njezina pravila', pojasnio je.