Prosvjed građana Metkovića u znak potpore pedijatrici Kseniji Kaleb, za koju smatraju da je nepravedno označena krivom zbog propusta u liječenju preminulog devetogodišnjeg dječaka Gabrijela Bebića, pokazao je da ovaj slučaj neće tako lako potonuti u zaborav i da će po svemu sudeći postati ogledni primjer za dijagnozu stanja u hrvatskom zdravstvu. Tragedija u kojoj je izgubljen mladi život, po svemu sudeći nepotrebno, još nije razjašnjena, a još dalje je od pravosudnog epiloga. U suradnji s Hrvatskom udrugom za promicanje prava pacijenata i njezinom predsjednicom Jasnom Karačić, tportal odgovara na nekoliko ključnih pitanja
Nesretnog Gabrijela roditelji su tog vikenda dva puta dovodili na Hitnu pomoć, no vraćen je kući. Potom su se javili jednom pedijatru koji ga nije odmah primio, a tek je liječnica Kaleb kao četvrta u nizu prepoznala njegovo teško stanje i naredila da ga se helikopterom žurno prebaci u splitsku bolnicu, u kojoj je umro od posljedica sepse. Slučaj je otvorio niz pitanja - od loše organizacije i opremljenosti zdravstvenog sustava, preko neprilagođenosti radnog vremena i nedostupnosti usluga tijekom vikenda, zatim nesuradnje više zdravstvenih institucija koje djeluju na istom području - pa čak i u istoj zgradi - sve do nemara samih liječnika i drugog osoblja. Naknadne reakcije pak otkrivaju nepostojanje sustava oko utvrđivanja i sankcioniranja propusta u liječenju.
vezane vijesti
Metković su u prosincu pohodile brojne inspekcije i nadzori čiji su rezultati tek djelomično poznati: stručnjaci Ministarstva zdravstva svoje su nalaze proslijedili Državnom odvjetništvu (DORH), dok je zaobilaznim putem objavljen nalaz izvanrednog stručnog nadzora Hrvatske liječničke komore (HLK) koji je pronašao niz propusta što se ne smatraju presudnim. Najveće propuste, ipak, oni su pronašli upravo kod liječnice Ksenije Kaleb.
Što je sporno u nalazima Komore?
Puno toga, smatra predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata Jasna Karačić.
'Ne znamo tko je provodio nadzor, za koji je očito da nije napravljen u skladu sa stručnim pravilima. Ne znamo ni tko se potrudio da se on dostavi i javno objavi u medijima. Oni ne čuvaju dignitet liječnika i jednu svoju članicu bacili su u vatru, a zanimljivo je da upravo protiv nje nikada nisu pristizale primjedbe, nego upravo pohvale pacijenata, za razliku od, recimo, vodećih osoba Hitne pomoći u Metkoviću. Simptomatično je da je upravo ona prva progovorila o propustu drugih službi u ovom slučaju', kaže Karačić.
Kako se uopće provodi nadzor Hrvatske liječničke komore i kakve mogu biti njegove posljedice?
Ukratko, provode ga liječnici nad liječnicima. Stručnjaci upozoravaju na to da se radi o slabo transparentnom postupku u kojemu se ne može jasno utvrditi poznaju li se te osobe na osobnoj ili profesionalnoj razini, a zagovornici prava pacijenata smatraju i da je u suprotnosti čak i s osnovnim dokumentima Komore.
'Oni govore da se nadzor prije svega vodi načelom zaštite prava pacijenata, a sigurna sam da ih sami ne znaju ni nabrojati, niti su kontaktirali s nama kako bi se informirali o tome. Čak nisu uzeli u obzir izjave pacijenata! Povrh svega, ni sama Komora ne zna što bi napravila sa svojim nalazima, pa svejedno moraju čekati druge institucije. Radi se o tijelu s javnim ovlastima, čije postupanje također mora biti potpuno javno', kaže Jasna Karačić.
Liječnička je komora u fokusu javnosti zbog ovog slučaja
Da, ali i zbog toga što već mjesecima ondje traju klanovska nadjačavanja i bitke za zauzimanje pozicija: prošla garnitura smijenjena je uz optužbe o netransparentnom trošenju novca, na što je uzvratila pokretanjem niza sudskih postupaka. Sadašnja garnitura obećala je izbore u roku od šest mjeseci, no to nije ostvareno, a postoji i treća skupina liječnika koja ih javno kritizira i također ima ambiciju preuzeti Komoru.
Kad ćemo konkretno doznati tko je kriv za smrt malenog Gabrijela?
Tek kada to utvrdi sud. Očekuje se konkretna istraga Državnog odvjetništva i angažiranje neovisnih vještaka ogovarajućih specijalizacija, a postupak će se vjerojatno nasloniti i na neobjavljene rezultate nadzora Ministarstva zdravstva, koji su DORH-u već proslijeđeni na postupanje. Logikom stvari, tek tada mogu se očekivati eventualne sankcije za liječnike i drugo medicinsko osoblje.
Valja napomenuti da je poseban nadzor nad radom medicinske sestre u Metkoviću najavila nadležna Hrvatska komora medicinskih sestara.
Kakve su posljedice ovog slučaja na zdravstveni sustav u Metkoviću i okolici?
Velike: u posljednjim mjesecima stotine djece i drugih pacijenata obraća se bolnicama u Dubrovniku i Splitu, a i lokalni liječnici ih iz predostrožnosti ondje sve češće šalju. Radi se o specifičnoj sredini koja zbog zemljopisnog položaja nema adekvatnu medicinsku skrb i, za razliku od drugih krajeva Hrvatske, najbliža velika bolnica više je od stotinu kilometara daleko, dok do jedne od njih čak treba prijeći granicu s BiH u Neumu.
Ministar zdravstva Milan Kujundžić najavio je da će se u skoro vrijeme ondje urediti dnevna bolnica - što je, istina, bilo obećanje njegove stranke dano još godinama ranije - a tek treba vidjeti hoće li taj potez biti dovoljan.
'Tom gradu potrebna je prava bolnica koja će pacijentima osigurati dijagnostičku i terapijsku zaštitu, ustanova koja će imati osnovne odjele i zahvaljujući kojoj se pacijente neće razvlačiti od Dubrovnika do Splita. Stanovnici na otocima i u manjim mjestima nemaju adekvatnu zdravstvenu skrb i ovakvi slučajevi će nam se ponavljati: nije normalno da na cesti umire više ljudi nego u vrijeme kada nije bilo antibiotika, tko zna koliko smo ih izgubili i jer se nije poštovalo pravilo zlatnog sata, roka u kojemu moraju biti zbrinuti. A pored svega toga, Metković je zbilja dodatno specifičan', smatra Jasna Karačić.
No i u današnjim okolnostima sustav je morao bolje reagirati?
Svakako. Jedini lokalni laboratorij privatiziran je i ne radi od subote do ponedjeljka, zbog krutih propisa liječnicima nije dopušteno provoditi pretrage ili koristiti priručne analizatore, a poseban problem jest to da u jednoj zgradi djeluju dvije institucije, Dom zdravlja i Hitna pomoć, koje djeluju potpuno nekoordinirano.
'Ne samo to: danas je nemoguće da jedna od druge posude, primjerice, antibiotik ili kisik, premda se nalaze pod istim krovom. Upravo pokušavamo organizirati sastanak svih strana na kojemu ćemo nastojati iskristalizirati sve potrebne zakonske promjene i nakon toga se zalagati da se one što prije provedu', kazala nam je predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata.
Na njemu će, kako je kazala, biti i ugledna hrvatska liječnica s radnim mjestom u Padovi, dr. Nela Sršen; sama se javila i ponudila bilo kakvu pomoć, za što osim profesionalnih ima čisto osobne motive. Prije dvadesetak godina, naime, upravo njena obitelj 'trčala je u Dubrovnik' kako bi dobila medicinsku pomoć. Od tada do danas, smatra se, stanje se samo pogoršalo.
