'ČOVJEK TREBA ČOVJEKA'

Komarica: Katolička crkva ne smije imati uskogrudni stav

12.06.2016 u 15:50

Bionic
Reading

Hoće li se prognani Hrvati vratiti u Republiku Srpsku i ima li nade da katolike i pravoslavce ponovno poveže ljubav prema Kristu te jesu li prestali napadi nakon što je služio misu na Bleiburgu, samo su neka od pitanja na koja je banjalučki biskup Franjo Komarica odgovarao u HRT-ovoj emisiji 'Nedjeljom u dva'

Pitanje Bleiburga je eklatantno pitanje neznanja i arogancije, poručio je Komarica. 'Ima i onih koji znaju da je tu bilo prljavih poteza međunarodnih predstavnika. Ne radi se samo o ustaškoj vojsci, nego i o velikom broju civila koji su zavedeni, koji su bježali da se predaju nekome, da se spase od onih koji dolaze', dodao je te poručio kako je njegova želja da se 'iznesu činjenice i skine veo s mita - u što se Bleiburg pretvara'.

Komarica je ponovio da se isto događa i u Banjaluci, Hrvatskoj i BiH. Čudi se što su vodeći političari zamijenili njegove teze jer se on uvijek zauzimao za sve bez obzira na vjersku opredijeljenost.

'Dodik je na svojem mjestu voljom naroda i međunarodne zajednice. Očekujem da zna što znači biti političar i da se mora brinuti za opće dobro, a ne samo za članove svoje stranke i svojeg naroda. On je i učitelj mlađih generacija, ali mora znati da se svakoga mora uvažavati. Mora znati da se meni kao predstavniku katoličke zajednice nema što zamjeriti', poručio je.

U Banjaluci, kaže Komarica, nije došlo do održivog povratka - broj Hrvata je desetkovan. Dodao je da su mediji u službi određenih ideologija. 'Umjesto da se zauzimate za istinu o čovjeku, mi imamo slučaj da se povelja o ljudskim pravima ismijava. Mržnja je postala sastavni dio života ljudi koji su otišli, samo je pitanje trenutka kada će ih netko izmanipulirati. To je problem i zato ne smijemo probleme gurati pod tepih. Pitanje je što rade centri moći - Washington, Bruxelles', upitao je Komarica.

'Problem je što su odgovorni ljudi, političari i intelektualci izgubili vjerodostojnost', kazao je Komarica komentirajući različit pristup institucija i Crkve prema Hercegovcima i ostalim Hrvatima u BiH. 'Nema sumnje da su u vezi s BiH povučeni pragmatični, uskogrudni potezi. Mi smo često protestirali protiv hrvatskih političara u BiH i za vrijeme i poslije rata', dodao je.

Ohrabrujućim smatra to što su 'ljudi u RS-u dobri'. 'Njihovo lice nije ono njihovih političara. U strahu su od drugoga i drugačijega i zato na konkretnim primjerima ljubavi i dobrote moramo pokazivati da nema straha', poručio je.

Na pitanje o činjenici da su Katoličkoj crkvi važniji Hrvati nego drugi, rekao je da se to na njega ne odnosi. Pozvao je sve da dođu u Banjaluku da vide kako ondje Katolička crkva funkcionira. 'Katolička crkva ne smije imati uskogrudni stav. Želio bih da se napravi temeljita studija kako se Katolička crkva ponaša prema onima koji nisu Hrvati i katolici', kazao je.

Dodao je kako Srbe i Hrvate veže stoljetna povijest. 'Bilo je dramatičnih vremena, ali živjeli smo uglavnom u miru. U zadnje nas vrijeme, nažalost, veže manipulacija od strane naših vođa. Čovjek treba čovjeka, treba unositi u nečiji život radost i optimizam - to je veliko dobro djelo', rekao je Komarica. 'Istina je kod nas dramatično ugrožena', zaključio je.