Bandićev glavni protukandidat Rajko Ostojić u medijskim istupima opetovano spominje prirez i obećava, ako postane gradonačelnik, njegovo smanjenje. Smanjenje prireza našlo se i u njegovoj 'Platformi za razvoj Zagreba' koju je u nedjelju prezentirao javnosti. No, koliko bi Ostojić smanjio prirez, ne spominje.

Prvotno je među zagrebačkim SDP-ovcima bilo razmišljanja da bi se prirez kao takav u Gradu trebao potpuno ukinuti. Ostojić sada spominje njegovo smanjenje, a zlobnici bi rekli, nastavi li se tom putanjom, do izbora bi se od toga moglo odustati, a nakon izbora prirez možda i povećati.

'Radi se računica, s tim ćemo izaći u fazi kampanje', kaže Ostojić odgovarajući namna pitanje koliko misli smanjiti prirez. Spominje primjere Rijeke i Splita, gradove u kojima je prirez dvanaest, odnosno deset posto. Pita se stoga dobivaju li Zagrepčani toliko bolje usluge od Riječana i Splićana kada imaju toliko veći prirez.

'Ta razlika ne rezultira boljom uslugom, već služi aktualnoj vlasti za izvlačenje novca i njegov transfer u promašene investicije', pojašnjava Ostojić i dodaje da poznati svjetski gradovi imaju prirez između osam i deset posto.

A kako misli namiriti minus u gradskom proračunu: 'Računamo da će prvi korak biti financijska konsolidacija gradskog proračuna i nakon toga restrukturiranje Holdinga. Planiramo objediniti javnu nabavu kao što smo to u zdravstvu učinili', kaže Ostojić i zaključuje kako zagrebačka gradska uprava građane košta dvostruko više od ureda predsjednika države.

Slavko Kojić priču o smanjenju prireza smatra potpuno promašenom. Navodi primjer Dubrovnika koji ima prirez od 15 posto, što je maksimalni postotak za gradove. Zagreb je pak i grad i županija, a u tom slučaju maksimalni prirez je čak 30 posto.

Zagrebački proračun težak je 6,5 milijardi kuna a od toga je 750 milijuna kuna iz prireza. Kojić kaže kako bi, da se prirez smanji za samo tri posto, u gradskoj kasi bilo 130 milijuna kuna manje. Koliko bi građani imali koristi od toga? Gotovo nikakve, smatra Kojić. Da se prirez smanji za tri posto, Zagrepčani s prosječnim primanjima, koja su u glavnom gradu 6.750 kuna, mjesečno bi na plaći imali tek 12 kuna više nego do sada, pojašnjava i dodaje kako za to mogu kupiti tjednik s trač vijestima.

'Isplati li se zbog tih 12 kuna razvaliti proračun?' pita se Kojić i dodaje kako o prirezu najviše govore oni koji o tome nemaju pojma. Ostojiću poručuje kako je javna nabava u Gradu već objedinjena.

'Ostojić nam uzima 100 milijuna prihoda iz zdravstva'

No, Kojić je Ostojiću bacio rukavicu otvorivši još jednu frontu. Pita ga zašto je Zagrebu u zadnje tri godine smanjen minimalni standard za zdravstvo sa 80 na 40 milijuna kuna, a prihodi ostvareni za tu namjenu u gradu su 140 milijuna kuna.

'Ovih sto milijuna kuna traže od nas pod prijetnjom ovrhe gradskog proračuna. Taj se standard ne odnosi na Zagreb, nego na one jedinice lokalne samouprave koje ne mogu ostvariti ni tih 40 milijuna kuna', pojašnjava Kojić.

Taj je iznos među onih 337 milijuna kuna za decentralizirane funkcije koje je država potražuje od Grada, zbog čega je cijeli slučaj završio na Upravnom sudu.

'Kada dobijemo taj spor, građanima ćemo ta sredstva na koja su stavili šapu vratiti kroz manji prirez', zaključuje Kojić

Kada smo Ostojića upitali za tih sto milijuna kuna, samo je kratko kazao kako se briga Grada Zagreba o zdravstvu iskazuje u činjenici da Zagreb nema hospicij, a jedina bolnica u gradskom vlasništvu, KB Sveti Duh, ima 70 milijuna kuna duga.