Konklava za izbor novog pape počet će u srijedu 7. svibnja, rekao je u ponedjeljak visoki vatikanski izvor, a prenosi Reuters. Datum je odlučen tijekom zatvorenog sastanka kardinala u Vatikanu, prvog od sprovoda pape Franje u subotu, rekao je izvor. Službena objava slijedit će uskoro.

Ovo je peta takozvana Opća kongregacija od smrti pape Franje na Uskrsni ponedjeljak. Još uvijek nije jasno koliko će točno kardinala sudjelovati na sastanku, a koji je poznat i kao pretkonklava. Već se danima nagađa o kandidatima za papu i mogućim favoritima. Kardinali su se već sastali u danima prije pogreba Franje.

Kako se bira papa?

Pravo izbora pape imaju svi kardinali mlađi od 80 godina. Njih je trenutačno 135, među kojima su i dvojica hrvatskih, Vinko Puljić i Josip Bozanić. Nakon smrti ili ostavke pape kardinali se sastaju u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, polažu prisegu na tajnost i izoliraju se od vanjskog svijeta. Naziv konklava dolazi od latinskog izraza cum clave (pod ključem). Izolirani kardinali mogu raspravljati o zaslugama vjerojatnih kandidata, a otvorena kampanja nije dopuštena, ali to je 'i dalje izrazito politički proces', piše BBC. Izbor se provodi putem niza tajnih glasanja, pri čemu svaki kardinal izbornik ispisuje ime po izboru na komad papira. Za izbor pape potrebna je dvotrećinska većina.

Svaki dan održavaju se četiri kruga glasanja dok jedan čovjek ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu. Glasački se listići spaljuju nakon svake sjednice, ispuštajući dim koji mogu vidjeti promatrači na Trgu svetog Petra i šire. Ako je dim crn, kardinali nisu donijeli odluku. Bijeli dim označava da je izabran novi papa.

Što je konklava?

Skupina kardinala koji čine konklavu što bira sljedećeg papu 'doista je najmoćnije svjetsko biračko tijelo' u odnosu na svoju veličinu, piše Financial Times. Franjo, prvi neeuropski papa od 8. stoljeća, uvelike je oblikovao izbor svoga nasljednika. Od 135 kardinala mlađih od 80 godina veliku većinu imenovao je on. Ukupan broj kardinala izbornika tehnički bi trebao biti ograničen na 120, ali Franjo nije prvi papa koji je prekoračio tu granicu. Većina kardinala uoči konklave neće previše znati o budućim kandidatima za papu. Njegov izbor, naime, nije poput glasanja za političko vodstvo, pri čemu kandidati iznose stajališta i javno se provjeravaju, često ad nauseam (do gađenja). Manji dio konklave činit će kardinali iz Rimske kurije, koja pomaže papi u upravljanju Crkvom, a velika većina su nadbiskupi 's terena', iz dijeceza diljem svijeta.

U postojećem izbornom kardinalskom kolegiju nema predstavnika nekih velikih i tradicionalnih kardinalskih sjedišta, poput milanske i losanđeleske nadbiskupije, koje je Franjo zaobišao u korist nadbiskupa s 'periferija' jer odražavaju njegovu pastoralnu orijentaciju i brigu za siromašne.

Tako će u Kardinalskom zboru biti više latinoameričkih, afričkih i azijskih kardinala, a manje kurijalnih, talijanskih i europskih predstavnika nego inače.