Bosna i Hercegovina u jeku je predizborne kampanje u kojoj se ne biraju riječi kako bi se naštetilo političkim protivnicima, a pošteđene kritika nisu ni susjedne zemlje. Ima tu svega - ustaških predaka, doušnika Udbe i promicatelja konc logora... Svoju porciju uvreda uredno trpe i susjedne zemlje. No posljedice kampanje će na koncu trpjeti građani Bosne i Hercegovine koji će na biralištima 7. listopada biti prisiljeni izabrati neke od tih ljudi da ih zastupaju iduće četiri godine u Predsjedništvu, dva doma nacionalnog parlamenta te u vladama i parlamentima na entitetskom nivou
Žarko Papić, politički analitičar i direktor think-thanka Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju iz Sarajeva, za tportal kaže da su kampanje u Bosni Hercegovini i prije bile prljave i nepristojne, međutim ova aktualna kampanja osvaja prvo mjesto u toj teškoj konkurenciji.
Kaže da ovu predizbornu kampanju u BiH, osim povišene razine mržnje te podizanja nacionalnih tenzija, karakterizira i nešto drugo – čega do sada uglavnom nije bilo - a to je spekuliranje oko graničnog pitanja i povezivanje pregovora o mogućem razgraničenju i korekciji granice Beograda i Prištine sa statusom Republike Srpske unutar BiH.
'Spominje se paket razgraničenja po etničkim linijama, što bi na Balkanu bilo katastrofalno', smatra Papić.
vezane vijesti
S druge strane, nastavlja, otvara se pitanje unutarnje strukture Bosne i Hercegovine te se govori o ukidanju konstitutivnosti naroda. Najglasniji u tome je trenutno Željko Komšić (DF), osporavani kandidat za Predsjedništvo BiH iz reda hrvatskog naroda, koji nije prvi pokrenuo tu priču, ali ju je preuzeo povezujući to s konceptom jedan čovjek - jedan glas. Komšić je crvena krpa za Hrvate u BiH koji tvrde da na vlast želi doći bošnjačkim glasovima. Zbog toga se HDZ BiH zalaže za izmjenu izbornog zakona.
IZBORI U BIH
Kako bi uopće Komšić mogao provesti ideju ukidanja konstitutivnosti?
'Ne mislim da je to provedivo i bilo bi vrlo opasno. Razumijem građansku opciju u BiH, ali ne možete od toga praviti ideologiju koja potire nacije. Smatram da je ta priča o građanskoj opciji opravdanje i traženje prostora za to što će za Komšića glasati uglavnom bošnjački birači', kazao je Papić, dodajući da tu Komšić vodi veliku utakmicu s Denisom Bećirevićem (SDP BiH) za bošnjačko biračko tijelo.
Papić smatra da se onime što govori Komšić narušava unutarnje uređenje Bosne i Hercegovine jer konstitutivnost nije apstraktna kategorija, već ona garantira ravnopravnost naroda u Bosni i Hercegovini. Kako je sve povezano tako je i Komšićeva retorika, objašnjava, bila odgovor na HDZ-ovu pogrešnu percepciju vezano za promjenu izbornog zakona. HDZ se prijedlogom izmjene izbornog zakona, kojim želi spriječiti dominaciju Bošnjaka nad Hrvatima u Federaciji BiH, praktički založio za diskriminaciju unutar vlastitog korpusa, među hrvatskim narodom, prema čemu bi glas Hrvata iz Sarajeva vrijedio manje nego onaj Hrvata u Livnu. Što je vjerojatno, kaže, jedinstven slučaj za stranku koja se smatra nacionalnom. Prema njegovu mišljenju, na takav način HDZ se odriče 160 tisuća Hrvata koji ne žive u većinski hrvatskim dijelovima BiH.
>>> Hoće li Kosovo i Srbija otvoriti Pandorinu kutiju promjene granica na Balkanu?
Na takvu retoriku, nastavlja Papić, nadovezuje se Bakir Izetbegović, čiji je odgovor na zahtjeve HDZ-a taj da Hrvati ne mogu s 12 posto stanovništva imati 33 posto udjela u zajedničkim institucijama.
'Njegov stav je komplementaran tezi jedan čovjek - jedan glas jer bi u tom slučaju Hrvati i Srbi ostali nacionalne manjine, velike, ali ipak manjine. U tom kontekstu smatram da kampanja ima tu vrstu zaoštravanja', kaže Papić.
Također, Papić smatra da tijekom kampanje u BiH imate situaciju u kojoj su precijenjene pozicije u Predsjedništvu BiH, a u kampanjama dominiraju uglavnom kandidati za Predsjedništvo.
'Imate zanimljivu situaciju u SDP-u BiH. Stranka je osmislila vrlo dobar predizborni program, a s druge strane njen kandidat za Predsjedništvo Denis Bećirević vodi vlastitu kampanju u kojoj je započeo i s promocijom vlastite knjige', secira situaciju Papić.
Analitičar kaže da nakon što su iscrpljeni domaći rezervoari i kada se više ne zna tko je koga i zašto napao - stvar se prenosi na konflikte sa susjedima. Naglašava da ni on nije sretan kad predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović u Ujedinjenim narodima razgovara o izbornom zakonu BiH ili kad predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da ima dokaze da se stranci miješaju u izbore u BiH, ali reakcije iz BiH su 'super agresivne'.
'Sklon sam braniti suverenitet i integritet BiH, ali on se ne brani riječima, nego djelima i programskom orijentacijom. Imate situaciju da jedino SDP i Stranka za bolju budućnost imaju pozitivne programe koji govore o ekonomiji, nezaposlenosti, ekonomskoj situaciji, sporadično odgovaraju na nečiji atak, a svi drugi grade kampanju na svađi između sebe i sa susjedima s lijeve ili desne strane, zapadne ili istočne', navodi analitičar, a stava je da je to potpuno pogrešno.
Ne misli da su susjedi BiH savršeni, niti da misle najbolje Bosni i Hercegovini, niti da se ne miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, ali ne može se graditi kampanju, ističe, na konfliktu sa susjedima.
Također, u Republici Srpskoj imate utrku oko toga tko će biti veći nacionalist između SNSD-a Milorada Dodika i Saveza za promjene. Vukota Govedarica, kandidat za predsjednika Republike Srpske iz Saveza za promjene, tako izjavljuje da želi biti poput Radovana Karadžića i šalje mu poruke preko njegove obitelji u Haag, što je stvarno nevjerojatno.
'A onda se prebiru krvna zrnca. Nije poanta samo u tome što se proziva unuka nekoga tko je bio ustaša. Možda je i strašnije to što Govedarica optužuje protukandidatkinju Željku Cvijanović (SNSD) da joj je svekrva muslimanka. Zamislite taj nivo i razinu komunikacije', ističe Papić.
Kako će se sve skupa rasplesti?
Jedna mogućnost je osporavanje legaliteta izbora, kaže.
'Uz uobičajenu retoriku oko krađe glasova, situacija je takva da je više ljudi na izbornim listama nego što ima izdanih osobnih iskaznica. Ta razlika nije mala, 200 tisuća', objašnjava Papić, ne vjerujući u objašnjenja izborne komisije da je sve u redu s biračkim listama. Istovremeno, nastavlja, stvara se atmosfera da se neće prihvatiti rezultati ako budu tijesni te su moguće organizirane demonstracije ove ili one vrste.
'To je jedna stvar, ali budimo optimisti da će izbori biti regularno završeni. No odmah će se otvoriti novo pitanje jer imate konfuziju oko izbornog zakona zbog odluke Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića', kaže Papić.
>>> Komšić: Hrvatska otvara konzulate novcem opljačkanim u BiH
>>> 'BiH bi nakon izbora mogla biti paralizirana kao Mostar'
>>> U prljavoj kampanji u BiH pljušte uvrede: 'Ustaška unuka, dezerter, suradnik Udbe koji je izdao vlastitog oca...'
To bi dovelo do situacije da HDZ, ako mu se ne svide rezultati, posebno kada je u pitanju Dom naroda, može krenuti u blokadu. Vjeruje da bi takav razvoj događaja odgovarao i nekim drugima.
'Blokada će biti samo u Federaciji BiH. Što znači blokada? Ostajete sa sadašnjim predsjednikom Federacije BiH i sa sadašnjom vladom koji su u takozvanom tehničkom mandatu. Oni ni do sada nisu donijeli nijedan ozbiljan zakon, osim nekoliko njih, kao da su bili u tehničkom mandatu. Nisam siguran da SDA ima išta protiv toga, tim prije što, prema svim procjenama, oni će dosta izgubiti', objašnjava analitičar.
Mišljenja je da je takva situacija vrlo opasna za čitavu Bosnu i Hercegovinu.
'Zamislite sad situaciju: u Republici Srpskoj, tko god bio u pitanju, sve će se završiti na vrijeme. Birat će se i izabrat će se parlament i predsjednik i član Predsjedništva, a nije bitno tko će biti izabran - sve će se završiti. Imamo funkcionalnu Republiku Srpsku i paraliziranu Federaciju. Bolji vjetar u leđa separatističkim tendencijama u RS-u niste mogli ni zamisliti', zaključio je.
