PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI PRIRODE

Kakve promjene očekuju nacionalne parkove?

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 12.05.2012 10:35
  • Objavljeno 12.05.2012 u 08:00
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Novi zakon o zaštiti prirode značajno bi izmijenio sadašnji sustav upravljanja zaštićenim područjima i zaštitu divljih vrsta. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode predlaže ukidanje ustanova u nacionalnim parkovima i parkovima prirode i osnivanje Nacionalne parkovne agencije, a nove ovlasti daje nedavno formiranim županijskim agencijama

Novosti su još uspostavljanje službe čuvara prirode, nova kategorizacija zaštićenih dijelova prirode i postupak dodjele koncesija, detaljnije uređivanje ribolova na slatkim vodama i moru i skraćivanje procedure. Javnost do 20. svibnja može davati primjedbe, nakon čega će Ministarstvo zakon predložiti Vladi.

Kristina Stedul-Fabac/PIXSELL

Kristina Stedul-Fabac/PIXSELL

Izvor: Pixsell / Autor: Kristina Stedul-Fabac/PIXSELL

Nenad Strizrep, pomoćnik ministrice, kaže da je sadašnji zakon strukturno loš, jer se u njemu isprepliću dijelovi općenite zaštite cjelokupne prirode s odredbama o posebnim zaštićenim područjima. Zato je, kaže Strizrep, teško provediv i nečitljiv. 'Također, zaključeno je da ima prevelik broj članaka, odnosno da je prenormiran i neprovediv u većem dijelu svojih odredbi', rekao je Strizrep, inače pravnik i donedavni ravnatelj Javne ustanove 'Maksimir'. 

Najvažnija novina je, kaže Strizrep, Nacionalna parkovna agencija koja će preuzeti upravljačka prava nad 19 javnih ustanova koje sada upravljaju nacionalnim parkovima, parkovima prirode i strogim rezervatima. Te javne ustanove prestat će postojati.

'Razlozi koji su bili presudni da se krene u takvu novu organizaciju sustava upravljanja zaštićenim područjima na državnoj razini leže u činjenici da je procijenjeno da je sadašnji sustav nefunkcionalan, da nema uspostavljene efikasne mehanizme nadzora nad poslovanjem ustanova i da se ne provodi jedinstvena politika upravljanja tim najznačajnijim prirodnim resursima u Republici Hrvatskoj. Kao model za ustrojavanje novog sustava upravljanja postavljen je onaj koji ima SAD, jer se u praksi od svih primijenjenih modela upravljanja zaštićenim područjima u svijetu, upravo on pokazao kao najbolji', tvrdi Strizrep. 

U udruzi za zaštitu prirode 'Animali' Agenciju smatraju pozitivnom, ali navode zamke predloženog zakona koji bi mogao smanjiti dosadašnji standard zaštite prirode. Prvenstveno kritiziraju izdavanje koncesija i povećanje ovlasti županijskih ustanova. 

'Sustav s Nacionalnom parkovnom agencijom omogućava stručnije i kontroliranije upravljanje nacionalnim parkovima. No, to još ne znači pomake unaprijed, već će konkretni rezultati ovisiti o tome da li će politička vlast u okviru tog sistema nastojati raditi stručno, ili će pak i ovdje politički kadrovirati i putem parkovne agencije provoditi političke projekte ili stranačku politiku', kaže Gordana Pavokovic, dopredsjednica udruge. 

Lošim dijelom zakona u Animaliji smatraju posebnu skupinu odredbi posvećenu koncesijama u zaštićenim područjima, jer će država teško kontrolirati poslovni interes koncesionara. Predsjednik Animalije, pravnik, Ladislav Radoslović pita kako će se definirati turistički sadržaji koji će biti predmet koncesije, odnosno koliko će se široko u tome ići. Koncesioniranje takvih sadržaja izaziva, tvrdi, nesagledive pravne probleme u budućnosti, jer nakon što je određeni turistički objekt dan u koncesiju nastaje poseban vid odgovornosti države prema koncesionaru. On se sastoji u tome da država u okviru zaštićenog područja kojim upravlja nije više slobodna određivati mjere i ponašanje, jer to može imati reperkusije na djelatnost koncesionara.

'Svaki ugovor, pa tako i ugovor o koncesiji, sklapa se pod određenim okolnostima (rebus sic stantibus), što ima za posljedicu da promjena tih okolnosti povlači za sobom pravne konzekvence, kao što su naknada štete, izmjena ugovornih obveza i druge. Konkretno, država u nacionalnom parku u kojem je hotele dala u koncesiju ne može više slobodno ograničavati broj posjetitelja parka, mijenjati cijenu ulaznica, mijenjati režim ponašanja u tom parku i sl. jer sve te promjene mogu itekako utjecati na djelatnost koncesionara i u tom slučaju bi koncesionar imao pravo prema državi postavljati određene zahtjeve, naprimjer zahtjev za naknadu štete', kaže Radoslović. 

Prijedlogom zakona omogućava se županijskim upravnim tijelima da donose ocjene o prihvatljivosti zahvata za prirodu za područja koja su zaštićena u nižim kategorijama zaštite ili koja nisu posebno zaštićena. Slično ovome, nacrt zakona daje ovlast i županijskim tijelima da donose posebne uvjete za zaštitu prirode u područjima koja nisu posebno zaštićena.

Pavokovoić tvrdi da dosadašnja praksa pokazuje da županijska upravna tijela, bez ikakvih iznimki, nisu uopće kadrovski ekipirana da na stručan način mogu donositi takve akte. S tim se upoznala iznutra, kao nekadašnja stručnjakinja Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode 'Priroda' Primorsko-goranske županije.

'Što je još gore, te su ustanove, isto tako beziznimno, produžena ruka županijskih stranačkih rukovodstava', dodaje Pavoković. Ona smatra da davanje ovlasti donošenja stručnih ocjena prihvatljivosti utjecaja zahvata na prirodu u tim ustanovama nije u funkciji zaštite prirode, već omogućavanja raznih lokalnih političkih investicija.

Njene riječi potvrđuje struktura zaposlenih u javnim županijskim ustanovama, koje se uglavnom sastoje od dvoje zaposlenih – ravnatelja ili ravnateljice i stručnog voditelja ili voditeljice.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi