STVORENJA IZ BEZDANA

Kakva čudesna bića žive u dubinama oceana?

18.11.2009 u 16:16

Bionic
Reading

Hladne i mračne oceanske dubine nisu pustinja već životni prostor, otkrili su znanstvenici popisavši dosad 17.650 vrsta od kojih su neke pronašle dom čak 5.000 metara pod morem, gdje je voda ledena, a tlak 400 puta veći nego na površini, prenijele su agencije. Dumbo, dva metra dugo biće s perajama nalik slonovskim ušima, zbog čega je i prozvan prema liku iz Disneyeva crtanog filma, jedan je od najneobičnijih među stvorovima koji žive dublje od 200 metara.

Dubine iznad 200 metara prelaze granicu prodora sunčeve svjetlosti gdje fotosinteza više nije moguća. No blato s dna podmorja, iako se čini siromašno hranom, zbirka je brojnih malih, milimetar dugih iznenađenja, otkrili su znanstvenici.

Rijedak primjerak hobotnice obitava na dubini od 1.000 do 3.000 metara u Atlantiku, objavila je ekipa Popisa života u podmorju (Census of marine Life).

Znanstvenike je posebno zapanjio crv izvučen s 990 metara pod morem u Meksičkom zaljevu iz kojeg je curila sirova nafta. Taj se crv priključio na eruptivnu bušotinu i prehranjivao naftom, kazali su znanstvenici na konferenciji za tisak održanoj u nedjelju.

Popisivanje vrsta koje obitavaju na dubinama ispod 200 metara prvi je svjetski pokušaj istraživanja oceanskog života koji je znanstvenike poveo u područja rijetko proučavana ili posjećivana.

Popis treba biti objavljen 4. listopada 2010., u Londonu i postavljen na internetskoj enciklopediji s posebnom webstranicom za svaku vrstu.

Znanstvenici očekuju da u oceanu obitava više od milijun nepoznatih vrsta, a izvješće objavljeno u nedjelju dokumentiralo je 17.650 vrsta, od kojih je gotovo 6.000 pronađeno na dubini većoj od 1.000 metara.

Na Antarktiku su otkrili crva zvanog Osedax, koji se hrani kostima kitova, za kojeg se vjerovalo da obitava samo u sjeveroistočnom Atlantiku i na sjevernom Pacifiku.

'Da bi preživjele na velikim dubinama, životinjske vrste moraju pronaći i eksploatirati mršave izvore hrane ili pronaći nove, a njihova velika raznolikost u dubini otkriva na koje se sve način život prilagođava', rekao je Robert Carney s državnog sveučilišta u Louisiani.
Carney je suvoditelj skupine koja sudjeluje u višegodišnjem istraživanju, a uključuje 344 znanstvenika iz 34 zemalja.

'Duboko more najveći je i trajni Zemljin ekosustav i najveće obitavalište. Ujedno je i najmanje proučeno', rekao je Chris German s Oceanografskog instituta iz Massachusettsa, prenosi agencija dpa.