DISKRIMINACIJA PACIJENATA

Kako je Kujundžić minirao projekt spašavanja životno ugroženih Istrana u Izoli na račun HZZO-a

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 31.05.2019 21:51
  • Objavljeno 31.05.2019 u 20:49
Milan Kujundžić

Milan Kujundžić

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpić / Screenshot / Google Maps

Umaški gradonačelnik Vili Bassanese pozvao je ministra zdravstva Milana Kujundžića na hitan sastanak, nakon što je on minirao projekt Emergency EuroRegion za liječenje životno ugroženih pacijenata iz sjeverozapadne Istre u njima najbližoj bolnici s odgovarajućom medicinskom skrbi u slovenskoj Izoli. Iako je prekogranična suradnja u spašavanju ljudskih života, kao civilizacijsko dostignuće, uobičajena i poticana u Europskoj uniji, u Hrvatskoj - barem pod ovim ministrom - to neće biti slučaj, barem ne na račun države

Građane sjeverozapadne Istre ovih dana pogodila je odluka ministra Milana Kujundžića da uskrati podršku projektu kojim bi se svake godine u prosjeku interveniralo u spašavanju 50-ak životno ugroženih pacijenata - pogođenih moždanim ili srčanim udarom te žrtvama prometnih nesreća - za čiji je život presudna adekvatna liječnička intervencija unutar tzv. zlatnog sata, što povećava šanse za preživljavanje od 30 do 50 posto.

Od Umaga do Izole može se doći za 15-20 minuta vožnje, dok samo na transport do Pule ode oko sat vremena. U toj bolnici, međutim, nemaju mogućnost potpune skrbi za pacijente sa srčanim udarom, a do riječke bolnice, referentnog centra za sva hitna stanja, treba oko sat i pol.

Nositelj europskog projekta Emergency EuroRegion je Opća bolnica u Izoli, a uključeni su i Zavod za hitnu medicinu Istarske županije, Opća bolnica Pula te Zdravstveni dom Izola. U svim tim ustanovama, u sklopu projekta, provode se i edukacije svih razina stručnjaka iz hitne medicine.

Za vrijeme Jugoslavije Umažani su u Izoli imali na raspolaganju 20-ak bolničkih kreveta jer su stanovnici tog područja prirodno gravitirali slovenskoj ustanovi. U sklopu aktualnog projekta, čiji je glavni cilj uspostava trajne mreže ključnih zdravstvenih institucija s područja hitne medicinske službe na prekograničnom području, početkom travnja nabavljen je reanimobil, vrhunski opremljeno vozilo hitne pomoći vrijedno 160.000 eura.

Na svečanosti primopredaje vozila u Umagu, kao i u bolnici u Izoli, prigodni govor podrške održao je i Željko Plazonić, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva, kao pridruženog partnera projekta. Grad Umag, kao drugi pridruženi partner, isporuku nove 'ambulante na kotačima' na svojim internetskim stranicama nazvao je 'vrlo važnim povijesnim događajem za životno ugrožene pacijente' Istre. Sretan je bio i Marko Martinić iz Umaga, koji je imao velike zasluge za ostvarenje projekta. Sredinom 90-ih godina, on je izgubio sina zbog preduge vožnje do hrvatskih bolnica, prvo do Pule, a onda do Rijeke. 'Nesreća je bila u 8.30 ujutro i njega su počeli operirati u 18 sati. Dakle, poslije deset ili 12 sati je umro. Uz Izolu bio bi živ', kazao je tada Martinić.

Činilo se da sve ide dobro. No mjesec kasnije, situacija se mijenja: Kujundžić, temeljem negativnog mišljenja HZZO-a, odlučuje da neće financirati liječenje hitnih hrvatskih pacijenata u slovenskoj bolnici na teret HZZO-a, iako bi oni tamo imali veće šanse za preživljavanje. Jednakost zdravstvene zaštite zajamčena je hrvatskim pacijentima Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, ali je činjenica da su neki građani ipak diskriminirani po dostupnosti medicinske skrbi. Postoji i europska Direktiva o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, temeljem koje je i odobren projekt Hrvatske i Slovenije. Sve to zna i ministar Kujundžić te je u četvrtak, prije nego što je Večernji list objavio sve dokumente o ovom slučaju, pred kamerama nastojao relativizirati vlastitu odluku da uskrati suglasnost za liječenje pacijenata u Izoli.

'Ne mogu se odbiti međunarodni projekti, niti su odbijeni', poručio je Kujundžić uoči jučerašnje sjednice Vlade, dodajući da će se projekt morati malo izmijeniti. Detalje je preskočio.

Mostovka Ines Strenja prethodno je pozvala ministra Kujundžića da i stanovnicima metkovskog kraja na jugu Hrvatske, u kojem su problemi hitne medicinske pomoći eksponirani nakon smrti dječaka Gabrijela Bebića krajem prošle godine, omogući liječenje u najbližoj bolnici. U ovom slučaju to je Sveučilišna klinička bolnica Mostar.

'Kujundžić je sada, pozivajući se na odgovor ravnatelja HZZO-a, rekao da bi to bilo diskriminiranje i onda spominje pacijente u dolini Neretve. Naravno, ja sam ga pozivala da se isti takav ugovor potpiše i s Mostarom, u koji bi se pacijenti iz Metkovića prevezli u roku od 15 minuta', kazala je Strenja.

Naravno da bi hitni pacijenti iz Hrvatske u Mostaru imali veće šanse za preživljavanje, a ondje ih mogu tretirati i brojni liječnici iz Hrvatske, uključujući vrhunskog neurokirurga Josipa Paladina, trenutno na funkciji predstojnika Klinike za neurokirurgiju, najmlađe klinike u tamošnjoj bolnici.

>> Posjetili smo doktora Paladina u mostarskoj ordinaciji: 'Da, primamo pacijente iz svih dijelova bivše države, no jedna stvar mi je nejasna'

  • +1

Dom zdravlja u Metkoviću

Izvor: Cropix / Autor: Denis Jerkovic / CROPIX

Iz Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata poručuju da se, kad je situacija na terenu takva da zahtijeva transport, a pacijent je životno ugrožen, uvijek pristupa prvoj zdravstvenoj ustanovi koja je najbliža i do koje se može najprije doći.

'Zašto Hrvatska financira slovenski projekt'

'Odnosi se to na područje Republike Hrvatske, osim ako nije drugačije određeno sporazumom, kao što je bio prijedlog za mostarsku bolnicu, u koju bi se vozili pacijenti iz područja Neretve, umjesto npr. do Splita ili Dubrovnika, zbog akutnog infarkta, kad se moraju voziti sat do dva u kritičnom stanju, izvan zlatnog sata, odnosno sa smanjenom mogućnosti preživljavanja zbog vremena izvan zdravstvene ustanove. To dovodi u pitanje sigurnost svakog pacijenta na nekoliko regionalnih razina. A takav je slučaj i s Istrom', poručilo je Stručno vijeće te udruge.

Oni, međutim, napominju da se predloženo sudjelovanje u projektu Emergency EuroRegion odnosi na to da Hrvatska financira projekt koji 'nije hrvatski, već slovenski, pa se logično postavlja pitanje zašto nije obrnuto'.

  • +3

Prosvjed u Metkoviću

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

'I zašto se ne bi nama uplaćivala sredstva za iste mogućnosti za slovenske pacijente jer imamo jednako kvalitetne, ako ne i bolje zdravstvene ustanove. Kad se izdvajaju sredstva za zdravstvo iz našeg proračuna, to je važno i dobro kontrolirati, a trenutno je ipak najvažnije da hrvatski novac ostaje u Hrvatskoj i na raspolaganju hrvatskim pacijentima. Problem se uvijek javlja oko troškova osiguranja, što pokriva, a što ne, kao i zdravstvene usluge za turiste, gdje se opet diskriminiraju hrvatski pacijenti', smatraju u ovoj udruzi.

Zaključuju da stanovnici EU-a prema europskoj direktivi moraju imati svuda jednaka prava, bez diskriminacije, a 'ako se odobri na jednoj lokaciji, onda se mora odobriti na svim lokacijama na kojima postoje uvjeti i zato je jedini način taj da Hrvatska napravi vlastiti projekt, za koji također može dobiti novac iz fondova EU-a'.

'Nema razlike između nas i Metkovića'

Voditeljica ispostave Zavoda za hitnu medicinu u Umagu Jovanka Popović Glavičić kaže za tportal da usluge bolnice u Izoli zasad uglavnom koriste turisti, koji ne pitaju za cijenu kad je zdravlje u pitanju. Njima nije problem izdvojiti 1670 kuna za prijevoz vozilom hitne pomoći od Umaga do Izole, a trošak medicinske usluge u pravilu pokriva njihovo zdravstveno osiguranje. Hrvatskim pacijentima usluga u Sloveniji nije tako lako dostupna, a većina onih u hitnom stanju odlučuje se 'truckati' do Pule ili Rijeke jer sumnjaju da bi ikad dobili povrat troškova liječenja od HZZO-a. Tako će, očito, biti i ubuduće.

Jovanka Popović Glavičić preuzela je u travnju 'pokretnu ambulantu'

Jovanka Popović Glavičić preuzela je u travnju 'pokretnu ambulantu'

Izvor: Pixsell / Autor: Dusko Marusic/PIXSELL

'Prema europskom pravu, kad se radi o tzv. izbježivim smrtima, kad je ključno vrijeme u kojem se pruža medicinska usluga, financiranje prekograničnih usluga ne bi smjelo biti problem. A što se tiče građana na jugu Hrvatske, gledajući ljudski i profesionalno, u istoj smo situaciji. Strašno je biti daleko od bolnice. Apsolutno mogu razumjeti i Imotski i Metković te kolege koji tamo rade. Sada govorimo o europskom projektu, ali tu se zapravo radi o tome tko je dužan organizirati adekvatnu zdravstvenu skrb. U Istri smo, ovo je napredna županija, ali nema razlike između nas i Metkovića - daleko smo od bolnice, a u tom slučaju mora postojati nekakav drugi model da bi nam se omogućila ravnopravnost po pitanju zdravstvene skrbi s ostalim stanovnicima Hrvatske', poručila je Popović Glavičić.

Vili Bassanese, gradonačelnik Umaga, za negativnu odluku ministra Kujundžića saznao je iz medija. Za tportal kaže da mu je u ovom slučaju jedino važno da se projekt održi na životu, na dobrobit građana cijele sjeverozapadne Istre. Navodi da ne želi izazivati nikakve konfrontacije, ali i da je zanimljivo kako svi znamo braniti granicu na Savudriji, ali kad treba skrbiti o tamošnjim ljudima onda razumijevanja nema – prepušta ih se riziku da hitnu medicinsku pomoć ne dobiju unutar 'zlatnog sata'.

Grad Umag po mnogim je mjerilima uspješnosti na samom hrvatskom vrhu, no tamo gdje odluke donose županija ili država, često zapinje.

'Sigurnost zdravstva nužna je za normalno funkcioniranje života, kako na otocima, tako i u drugim krajevima Hrvatske koji su udaljeni od bolnica. Vjerujem da je do nesporazuma u komunikaciji došlo jer su u HZZO-u dobili tumačenje da bi europskim projektom građani ovog područja bili u nejednakom položaju u odnosu na građane nekih drugih područja, iako bismo mi tek sa ovim projektom ostvarili dio standarda kojeg uživa većina hrvatskih građana. Ne možemo temeljiti rješavanje problematike nekih područja tako što ćemo kažnjavati neke druge. Čaša je polupuna, a ne poluprazna!', rezonira Bassanese.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!