HDZ OKUPLJA DRUŽINU

Kako će anti-Kukuriku koalicija napadati vladajuće

Tomislav Karamarko

Tomislav Karamarko

Izvor: Pixsell / Autor: Ivica Galovic/PIXSELL

Nakon što su u kolovozu 1998. SDP i HSLS sklopili politički savez kojim su kasnije pobijedili na izborima, a u srpnju 2009. SDP, HNS i IDS oformili aktualnu vladajuću Kukuriku koaliciju, hoće li sada i HDZ pokušati slično?

Dovodi li ljeto 2012. na hrvatsku političku scenu novi oporbeni savez? Ili barem konture buduće izborne koalicije koja će se već na sljedećim lokalnim, a zatim i na parlamentarnim izborima suprotstaviti vladajućoj Kukuriku koaliciji? Jesu li takvom savezu uz HDZ Tomislava Karamarka trenutačno najbliži HSS Branka Hrga, HSP dr. Ante Starčević Ruže Tomašić i oporbene umirovljeničke stranke? Nastaje li svojevrsna anti-Kukuriku koalicija koju će činiti HDZ, HSS, jedan ili više HSP-ova, kao i jedna od umirovljeničkih političkih opcija? Sudeći prema zaredalim srpanjskim razgovorima i dogovorima, sve ide u tom smjeru. Prvo su se predsjednici HDZ-a i HSS-a usuglasili oko potrebe okupljanja alternative postojećoj vlasti, a odmah je zatim Tomislav Karamarko s čelnicima Stranke umirovljenika i Bloka umirovljenici zajedno Lazarom Grujićem i Milivojem Šipkom dogovorio početak procesa suradnje. Napokon, u Osijeku je potpisan Sporazum o političkoj suradnji županijskih organizacija HSS-a i HSP-a dr. Ante Starčević. Premda regionalnog predznaka, ovaj se savez vrlo lako može proširiti na cijelu Hrvatsku. Ukratko, srpanj je među oporbom donio nova-stara politička savezništva kojima je glavni cilj jasan: udružiti se s ciljem pobjede na izborima.

Sudeći prema promjenama vlasti u Hrvatskoj 2000. i 2011, pobjedničku koaliciju treba sklopiti najmanje godinu i pol dana ranije
. Optimalno tijekom ljetnih mjeseci. Naime, akteri prve promjene vlasti nakon što je 1990. na prvim višestranačkim demokratskim izborima HDZ smijenio dotad vladajući Savez komunista, bili su SDP i HSLS koji su na trećesiječanjske izbore 2000. izašli u koaliciji dogovorenoj još u kolovozu 1998. Njihov je politički savez bio rezultat dogovora stranačkih čelnika Ivice Račana i Dražena Budiše koji su točno procijenili da alternativa u to vrijeme sve manje popularnom HDZ-u mora biti što prepoznatljivija i što dulje u svijesti birača prije samog izbornog dana. Isto se dogodilo i s drugom SDP-ovom pobjedničkom koalicijom sklopljenom u srpnju 2009. s HNS-om i IDS-om (koaliciji se kasnije pridružio i HSU). Iako potaknuta iznenadnim odlaskom Ive Sanadera s čelnog mjesta Vlade i HDZ-a, Kukuriku koalicija je de facto već u trenutku svog formiranja postala pobjednički savez i samo je bilo pitanje razlike u glasovima kojom će na izborima održanima nakon dvije i pol godine trijumfirati nad HDZ-om dotučenim nizom afera, kaznenom prijavom protiv stranke i sve težom ekonomskom situacijom

Tako su se obje ljetne koalicije SDP-a i partnera isplatile. Barem na izborima. Premda je samorazumljivo da je jedna stvar pobijediti na izborima iz pozicije oporbe, a sasvim druga održavati podršku obnašajući vlast. Tko god se ozbiljno sprema za sljedeće parlamentarne, a prije toga lokalne i europske izbore, mora se u pravom trenutku predstaviti kao suvisla politička alternativa. Ljeto je samo naoko vrijeme odmora i za političare, a zapravo je idealno doba da se podalje od žustrih saborskih rasprava poslože karte među partnerima za potencijalno preuzimanje vlasti. S obzirom na ideološku poziciju i odnos snaga u parlamentu, tom je preuzimanju trenutačno najbliži HDZ, ali samo uz puno rada na sebi i uz puno grešaka onih na vlasti. Hoće li se oba preduvjeta poklopiti? Dosad je vladajuća koalicija na čelu sa SDP-om djelovala kao usamljeni politički igrač te su i njezine greške bile jedine vidljive i relevantne. No, čekanje oporbe da joj i sljedeći put vlast sama padne u ruke ne mora biti plan koji će se ostvariti. Birači bi se na sljedećim izborima mogli zasititi pasivnosti i onih na vlasti, i onih u oporbi. Stoga su aktualni dogovori među oporbom nužni žele li oporbeni čelnici makar na deklarativnoj razini skrenuti pozornost na svoje planove i aktivnosti.

U ovom trenutku HDZ, naime, djeluje odveć distancirano te se onih dvjesto dana poštede vlasti o kojima je govorio novi predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko protegnulo na nove tjedne. Povremene konferencije za novinare HDZ-ovih političara samo potvrđuju dojam o nedostatku pravih rješenja za hrvatske probleme iz oporbenih redova.Zar treba čekati jesen ili zimu da se predloži nešto konkretno? Tako se na lutanja vladajućih nadovezuje lutanje oporbe, što političku situaciju u Hrvatskoj čini najbezidejnijom od neovisnosti. Kad već ne znaju kako, možda hrvatske političke stranke dokuče s kim. S obzirom na nekoliko dimenzija tvorbe i djelovanja političkih koalicija u Hrvatskoj, od institucionalnih, među kojima je najvažniji izborni model, do društveno-političkih s osobitim naglaskom na odnos među strankama i njihovim elitama, velika je vjerojatnost da i na sljedećim parlamentarnim izborima pobijedi koalicija nekoliko stranaka. Zasad se jedna nalazi na vlasti, a može se pretpostaviti da će se u nekom obliku natjecati i na sljedećim izborima za Hrvatski sabor. Moguće je da je na tim izborima ugrozi samo jedna stranka, ali je izglednije da će za eventualnu pobjedu na izborima trebati višečlana koalicija. I to ne samo na parlamentarnim izborima do kojih je u redovitom terminu tri i pol godine, nego i na lokalnim i europskim izborima koji će se održati u proljeće sljedeće godine.

Aktualna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da podrška Kukuriku koaliciji na čelu s SDP-om kontinuirano pada, a podrška HDZ-u polako raste. Dodaju li se HDZ-ovim rezultatima i postoci koje osvajaju HSS, HSP dr. Ante Starčević i BUZ, razlika između Kukuriku koalicije i anti-Kukuriku koalicije bit će sve manja, osobito predstavi li se biračima novi politički savez kao programski i personalno prepoznatljiva opcija. Žele li HDZ i mogući partneri kapitalizirati pad podrške vladajućima i rast podrške sebi moraju djelovati vrlo brzo jer je do lokalnih izbora ostalo tek nešto više od devet mjeseci. S obzirom na to da će se 2013. održati i europski izbori na kojima je Hrvatska jedna izborna jedinica u kojoj birači glasuju za jednu od predloženih lista, lista koja osvoji najviši postotak glasova bit će u velikoj psihološkoj prednosti. Europski izbori u nizu zemalja djelovali su kao divovsko istraživanje javnog mnijenja uoči parlamentarnih izbora na kojima su birači zbog prilika unutar zemlje često uskraćivali podršku vladajućim strankama i koalicijama. Nije pravilo, ali je svakako pouka za sve.

HDZ-ova blamaža oko medicinski pomognute oplodnje
Kakva je strukturno potencijalna anti-Kukuriku koalicija i je li uistinu spremna za pobjedu na izborima? Kao i vladajuća koalicija, i moguća oporbena koalicija je prema ideološkom sastavu manje-više jednodimenzionalna, tj. prirodna. I dok su se vladajuće stranke smjestile na lijevom centru, oporbene stranke same ističu svoju desnu poziciju. Pritom će vlast napadati iz dva kuta. Prvi je osuda, prema njima, tradicionalnih temelja hrvatskog društva, a drugi kritika pada standarda građana. U tom će smislu HDZ i partneri, prema orijentaciji, nastojati djelovati kao sadržajno usmjerena koalicija, dok će prema brojnosti i sastavu biti riječ o asimetričnoj višečlanoj koaliciji, kakva je i Kukuriku koalicija, u kojoj jedan partner položajem i podrškom dominira među biračima, ali ipak sam ne može pobijediti na izborima. To je, uostalom, i smisao izbornih koalicija – udružiti se na vrijeme kako bi se maksimirao izborni profit, tj. ostvarili politički ciljevi kojima prethodi uspjeh na izborima. Zajednički, a ne pojedinačni, koji je odveć riskantan. Poglavito u hrvatskom izbornom modelu koji, unatoč razmjernom sustavu, zbog veličine svojih izbornih jedinica dovodi do nadpredstavljenosti prvoplasiranih lista. To je odlično iskoristila Kukuriku koalicija koja je na izborima 2011. sa 41,08 posto glasova osvojenih u prvih deset izbornih jedinica u Hrvatskoj dobila čak 57,14 posto mandata, tj. 80 od ukupno 140 zastupničkih mjesta.

Koliko HDZ-u u nečem sličnom mogu pomoći HSS, HSP dr. Ante Starčević i BUZ?
Sasvim dovoljno bude li se mogući oporbeni savez bavio svakodnevnim, a ne isključivo ideološkim temama. HSS je na izborima 2011. dobio 3,06 posto glasova, ali je bez koalicije s HDZ-om doživio mandatni debakl. Ruža Tomašić je jedina među pravašima ušla u Sabor i očito jedina može okupiti pravaški blok. Blok umirovljenici zajedno pak, usprkos vlastitom porazu na izborima prošle godine, sada lako može iskoristiti potpuni nestanak vladajuće Hrvatske stranke umirovljenika u anketama jer birači više i ne prepoznaju HSU kao zasebnu opciju. Na hrvatskoj političkoj sceni pojavljuje se, dakle, izgledna alternativa vladajućoj koaliciji kojoj na ruku zasad više ide matematika nego logika s obzirom na to da su HDZ i HSS doslovce do jučer vodili zemlju u pogrešnom smjeru. No, u politici se loše stvari uglavnom pamte kratko, a uvijek se nada boljima.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi