Uz preživjele logoraše, komemoraciji su prisustvovali predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i predsjednik Vlade Zoran Milanović, prva potpredsjednica Vlade ministrica Vesna Pusić, te ministri Berislav Šipuš, Orsat Miljenić i Tihomir Jakovina, izaslanstvo Grada Zagreba predvođeno gradonačelnikom Milanom Bandićem, predstavnici diplomatskog zbora, crkvenih zajednica, nacionalnih manjina, antifašističkih udruga, gosti iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva. Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović poslala je svog izaslanika, producenta Branka Lustiga koji je preživio strahote logora Auschwitz i Bergen-Belsen.

Premijer Zoran Milanović je u govoru poručio kako hrvatski Ustav govori da su temelji hrvatske suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata izraženi nasuprot proglašenju NDH, pozvavši sve one kojima to nije jasno da se javno zauzmu za unošenje NDH u Ustav.

Milanović je istaknuo kako u Jasenovcu govori peti put, ponavljajući stvari ‘koje treba ponavljati, ali od kojih ljudi okreću glavu’. Upravo je, dodao je, i bit politike kao posla i poziva koji treba biti pun sadržaja i smisla, progovoriti o svemu što se događalo u jasenovačkom logoru i na drugim mjestima, o odnosima među ljudima, između ljudi i zajednica u društvu, između dobra i zla ‘i one banalnosti zla u svakom čovjeku koje čuči i vreba’.

U prilog tome pročitao je uvod iz hrvatskog Ustava da bi, kako je rekao, neke stvari u najboljoj namjeri učinio jasnijima i ‘skinuo možda i osjećaj krivnje i frustracije s nekih koji ne razumiju ili ne žele razumjeti’: ‘Izražavajući tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskog naroda, potvrđenu slijedom ukupnog povijesnog zbivanja u različitim državnim obličjima, te održanjem i razvitkom državotvorne misli u povijesnom pravu hrvatskog naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju Drugog svjetskog rata u odlukama ZAVNOH-a izraženoj nasuprot proglašenju NDH 1941. godine...’

‘Ako ovo nije jasno svakom Hrvatu i građaninu Hrvatske, svakom političaru, onda neka se, molim lijepo, demokratskim sredstvima izvoli zalagati za nijekanje ovoga i za promjenu hrvatskog Ustava i unošenje u hrvatski Ustav Nezavisne Države Hrvatske. Ali, takvog junaka ja još čuo nisam i čekam da izađe i kaže ako to zaista misli, a u međuvremenu ja ću ponoviti ovo - za mene je u Drugom svjetskom ratu postojala smao jedna hrvatska vojska, to su bili hrvatski partizani i partizani Hrvatske’, poručio je.

Milanović je rekao i kako nije još vidio takvu razinu banalnosti tog zla u hrvatskom narodu tijekom Drugog svjetskog rata, neshvaćanje činjenice da su ‘zločinci došli iz inozemstva i jednu povijesnu želju i težnju hrvatskog naroda tako brutalno zloupotrijebili i silovali, a s druge strane je bio hrvatski narod’.

'I kada političar, kada javno odgovorna osoba koju je birao hrvatski politički narod, kaže da je veličanstvena atmosfera na stadionu na kojem se skandiralo, odnosno urlalo 'Za dom spremni', onda je bolje da to prešuti ili da hladno i dostojanstveno ode s tog stadiona. To nije veličanstvena atmosfera, to je tužna atmosfera, to je turobna atmosfera. Volim Hrvatsku i volim da pobijedi 10:0, ali ne na takav način, ne po svaku cijenu, ne država po svaku cijenu. Ova država! Ova Hrvatska! Živio hrvatski antifašizam, živjela moderna i humana Hrvatska", poručio je Milanović i zaključio svoje obraćan

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac pozvao je hrvatsko društvo da prepozna znakove i odupre se ‘atmosferi fašizacije i nacizacije’, te ne dopusti da se zaborave strahote ustaškog režima.

‘Ako i danas neki od predstavnika države izbjegavaju imenovati nosioce te ideje i odgovornost za njihove zločine prebacuju na silu Osovine, možemo li mi danas koji se ovdje okupljamo doživjeti ovo mjesto stradanja uz ovakav postav muzeja i ovakav program njegova rada? Znamo li kako su nastala ova dva jezera, gdje to možemo vidjeti? Zapitajmo se može li naše društvo prepoznati znakove narastanja atmosfere fašizacije i nacizacije. Hoćemo li smoći snage da prozovemo one koji proizvode strah i promoviraju netoleranciju, koji rade na zaboravu umjesto na oslobođenju i iskupljenju zbog strahote koja se dogodila i na ovom mjestu’, poručio je Pupovac okupljenima u Spomen-područja Jasenovac.

Zapitao se i mogu li znati učenici u hrvatskim osnovnim školama da je u Jasenovcu postajao dječji logor u kojem je usmrćeno 20 tisuća djece do 14 godina. ‘Znaju li za druge logore za djecu poput onoga u Sisku, Jastrebarskom, Križevcima i Đakovu u koje su dovođena srpska i židovska djeca, koja su izgladnjivana i usmrćivana samo zato što su im roditelji bili Židovi ili Srbi. Znaju li da romska djeca nisu imala ni tu logorsku privilegiju, nego su zajedno s roditeljima odmah vođena na stratište’, rekao je Pupovac.

‘Može li se znati što se ovdje događalo ako će se davati više prostora onima koji tvrde da je ovo komunističko-jugoslavenska izmišljotina’, upitao je i pozvao na čuvanje sjećanja na

Upozorio je kako ljudi i nakon 70 godina jednostavno prelaze preko jasenovačkih zločina, te da stoga učestalo podsjeća mlade na ta strašna vremena, prikazuje filmove, a želja mu je snimiti film o zločinima na Balkanu. ‘Činim sve što je moguće da ljudi shvate da su tu bile ustaške jedinice, da su njemačke jedinice u NDH pisale i slale note gdje su molili naše ljude da ne budu tako okrutni u logorima, da ih to smeta jer ljudi bježe u partizane’, kazao je.
‘Ne može se kazati da nije bilo fašizma, da nije bilo ustaša, da nije bilo zločina. Pa ljude su klali na samom koraku, čak su i prema zvjerima bili ljudskiji nego prema ljudima. Zato vas molim da kad odete odavde da ponesete to sa sobom u duši i svima kojima možete govorite o tim zvjerstvima', poručio je okupljenima.

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko poručio je kako strahote tamošnjeg ustaškog logora opominju sve i nakon 70 godina, jer, kako je istaknuo, ideje fašizma ni danas nisu potpuno poražene.

'Strahote Jasenovca opominju i pozivaju sve nas da više nikada ne dopustimo diskriminaciju i progone na temelju nacionalnih, vjerskih, ideoloških ili rodnih razlika', naglasio je Leko.

Dodao je i da nas te strahote pozivaju i opominju da se odlučno suprostavimo svakoj politici mržnje, nejednakosti, nesnošljivosti i nasilja među ljudima, narodima i državama. U tom smislu je upozorio kako ni današnji svijet nije lišen zla mržnje, te da je stoga borba protiv diskriminacije i danas važna. 'U svijetu mir ni danas nije trajno sačuvan, niti su potpuno poražene ideje fašizma', rekao je Leko.

Predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac Nataša Mataušić rekla je kako je svaka stopa ove jasenovačke livade natopljena krvlju logoraša. ‘Svaka stopa ove livade danas vrišti - ne zaboravi kako se to nikad ne bi ponovilo’, naglasila je.

Okupljenima se obratioo i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin, koji je rekao kako hrvatski narod nije prihvatio kvislinški režim NDH, već se odazvao pozivu antifašističkih snaga na oružani ustanak protiv stranih okupatora i domaćih kvislinških režima. ‘Bilo je teško, ali konačna pobjeda svrstala je Hrvatsku na stranu saveznika i isprala sramotu koju joj je nanio ustaški režim", rekao je i pozvao na stalno podsjećanje na užase ustaškog režima, jer se "nad Hrvatskom se i danas nadvija opasnost fašizacije’.