Nadbiskup zagrebački, kardinal Josip Bozanić, dan nakon svog povratka iz Vatikana s novinarima je podijelio dojmove o novom papi. Bio je suočen i s pitanjima o potpuno novom načinu vođenja Katoličke crkve koji je Franjo pokazao, na koja je tek dijelom odgovorio. Kroz smijeh je kazao da se sada u Rimu vozio gradskim prijevozom, no ne sjeća se kada je u Zagrebu tako nešto napravio
Kazao je da je izbor pape Franje obilježio ne samo Crkvu, nego i čitav svijet, što pokazuje i velik broj najviših delegacija iz 130 zemalja. Prilikom konklava osjetila se prisutnost Duha svetoga, kaže Bozanić i dodaje da je cijela atmosfera na Trgu sv. Petra i među kardinalima ukazivala na to da se nešto događa. 'To je poseban znak Božji u svijetu', kaže.
Upitan kako će se Papin poziv na siromaštvo i na Crkvu za siromašne reflektirati na Katoličku crkvu u Hrvatskoj, Bozanić je kazao da Crkva treba biti blizu siromašnima no da Papa nema iluzije da će siromaštvo nestati. 'Crkva mora pomoći što više, no ne može zamijeniti socijalne službe društva', kaže i dodaje da se Crkva nikada ne smije prestati baviti karitativnim djelatnostima.
Ipak, smatra da je duhovno siromaštvo ponekad teže od materijalnog. Na pitanje kako komentira Franjine poteze poput vožnje s kardinalima u minibusu ili pak odbijanje nošenja zlatnog križa, Bozanić je rekao da je time dao znak Crkvi i vjernicima. 'Treba se osloboditi onoga što je suvišno. To je znak Crkvi koji će imati odjeka. Očekujem konkretne akcije jer Crkva želi biti otvorenija i slijediti Papu', pojasnio je kardinal Bozanić.
Kaže da se tijekom proteklih tjedana po Rimu vozio javnim prijevozom, a ne taksijem. Na pitanje kada je to u domovini posljednji put učinio, Bozanić se nije mogao sjetiti. Priznaje da se čak od svog nadbiskupskog dvora kod Katedrale pa do prostorija Hrvatske biskupske konferencije, koje su nekoć bile stotinjak metara niže na Kaptolu, vozio automobilom jer bi, ako bi išao pješice, susretao mnogo ljudi pa bi kasnio na dogovorene sastanke.
Ipak dodaje da za njega vožnja javnim prijevozom nije problem. Prokomentirao je i potez poglavara Ciparske pravoslavne crkve, arhiepiskopa Hrizostoma II koji je ponudio crkvenu imovinu za ekonomski spas zemlje. Bozanić je pojasnio da se ciparski slučaj ne može uspoređivati s ostalim zemljama. Naime, prvi ciparski predsjednik i najzaslužniji za ciparsko osamostaljenje bio je arhiepiskop Makarios III. 'Crkva je tamo vlasnica jedne trećine državnih dobara zbog toga, imaju hotele, čak i nešto poput bankarske institucije. To je potpuno drugačija povijest', zaključuje i dodaje kako na taj potez ciparske Crkve gleda sa simpatijom.
Prokomentirao je i aktualna društveno-politička zbivanja u Hrvatskoj. Iako nije baš upoznat s posljednjim prijeporima oko izjava Zdravka Mamića, Ruže Tomašić i Zorana Milanovića te incidentom u Kistanju, Bozanić kaže da je Crkva uvijek protiv svih vrsti nasilja i protiv izazivanja istog. 'Nasilje ne vodi dobru nego još većem zlu', poručio je.
Dotaknuo se i preispitivanja sadržaja udžbenika iz vjeronauka koje je naložio ministar Željko Jovanović na poticaj gay udruga i udruga za ljudska prava. 'Za udžbenike odgovara Crkva i ona u udžbenicima treba ponuditi kompletan nauk. Ako bi postojalo nešto što bi to priječilo, onda je to onemogućavanje Crkvi da širi svoj nauk', pojašnjava.
Za kraj je i prokomentirao sutrašnju utakmicu između hrvatske i srpske nogometne reprezentacije rekavši da bi želio da rezultat bude onakav kakvog svi priželjkujemo. 'Želim da sve prođe u miru i redu', poručuje.
